Zašto je sadnja lješnjaka na 5x2.5 totalni promašaj?

Evo današnji ću video iskoristiti malo kao pokušaj uštede vremena, često mi se ljudi javljaju sa pitanjima, a mislim često, desetak ljudi ajde recimo mjesečno me kontaktira sa sličnim pitanjima, pa na neki način stalno ponavljam jednu te istu priču, naravno svakom ponaosob, onda sam odlučio, ajde snimit ću jedan video koji ću u budućnosti onda proslijediti svima koji mi budu postavljali ta pitanja. Tri su glavna, naravno kad je riječ o uzgoju ljeske, to je koji uzgojni oblik, koji međuredni razmak i koji sortiment, moj prvi odgovor uvijek bude, naravno da su to sve toliko važne odluke da mislim da ne bi trebali slušati nikog, da moraju jako dobro sami proučiti svaku od tih. Ajmo reći tema ponaosob da bi zapravo sami trebali donijeti tu odluku jer bilo koju od tih odluka donesu nemoguće je ispraviti ono 100 godina jednom kada posadiš lijesku, pogotovo ako je na vlastitom korijenu, ne možeš ti promijeniti ni sortiment ni međunarodni razmak, uzgojni oblik još koliko toliko ali i to je jako skupo, evo to je nešto o čemu ja razmišljam. Ovdje kod nas u pod navodnicima promašenom nasadu, vidjet ćemo koliko je promašen ili ne, ali o tom potom, uzgojni oblik, stavlo ili grm, to je valjda jedna od najjačih polemika u svijetu ljeske. Mi smo odabrali stablo, zašto stablo, onda ovdje vidite grm, vidjet ćete da je stablo ostatak onaj mladi nasad pored i ovo što smo između sadili formiramo na stablo, zašto stablo, zašto grm, ajmo prvo stablo s obzirom da evo pod navodnicima ja favoriziram stablo. Budući da smo u ekološkoj proizvodnji imamo velike probleme potencijalno zaštititi nasad od gljivičnih oboljenja, kad je liječnjak formiran na stablo njegova je krošnja puno višlja ajmo reći udaljenija od tla što zapravo osigurava naravno da je onda i lakše odoljeti biljci bolestima. A ono što je loša stvar kod stabla je naravno to što kasnije malo dođe u rod, gledao sam neke statistike, ne znam koja radio istraživanja nije važno, u principu kroz godine se to tu negdje izjednači, stablo se može sadit nešto gušće, pa može biti više jedinki, pa se taj ajmo reći teret uroda rasporedi. Mislim da kažem nije velika razlika u prinosima ako je naravno sve odrađeno po PS-u, ako je s grm uzgojen korektno i ako je stablo uzgojeno korektno. dodatna prednost stabla koju naravno sad još više uviđam to je manipulacija strojevima, znači strojna obrada pogotovo kad je riječ o suzbijanju izboja. Opet, budući da smo mi u ekološkoj proizvodnji, nema prskanja, ne da nema, mi ne želimo prskati sa herbicidima, znači mehanički moramo uklanjati izdanke, to je sve puno, puno lakše kada ti imaš nekakvo stablo, a ne grm s kojim se moraš hrvati da bi uopće mogao doći do njega Prednosti grma. Dakle, kažem ranije krene u rod, vidjet ćete ovdje malo u frezanju, koliko moraš daleko ići s frezom oko grma da ga ne oštetiš, puno je kažem teži za mehaniziranu obradu, ali naravno prednost mu je ta što mi se čini da je puno lakše. Malo će sam sebe ovdje popljuvati, puno lakše je ostvariti, bolje prinose kažem, stablo je ok, ako ga uspiješ odraditi kako spada, mi nismo to uspjeli već godinama, pod navodnicima godinama, kaskamo za nekakvim idealnim scenarijem, tako da. Svima onima koji tek kreću u ovoj ne filozofiraju previše, definitivno se grb nameće kao prirodno rješenje s obzirom da liječnjak evo kao što vidite i ovdje prirodno formira grm. ovdje sam namjerno usporio pored nekih grmova da vidite tu sad više ni nema tih izboja, on je pustio tih svojih 20, 30 grana, nema potrebe za manipulacijom izbojima, čak mi kaže jedan prijatelj da I on isto počeo eksperimentirati s takvim načinom uzgoja i kaže dobri su rezultati, o tom potom to ćemo kasnije. znači stablo ili grm, stablo jedino kažem u ovim nekim ekstremnim izoliranim slučajevima kao što je ekološka proizvodnja, znači gdje osiguravamo bolju zaštićenost, pod navodnicima zaštićenost, preveniramo utjecaj gljivičnih oboljenja na biljku. I lakše manipuliramo strojevima i naravno uklanjamo izdanke, a kada je riječ o grmu kažem jednostavno su bolji rezultati kolega koji, mislim bolji, lakše ga ajmo reći formirati i odraditi posao ako je riječ o voćarstvu ili uzgoju voća. Ajmo reći koliko toliko sam vam prošao taj neki prvi dio u uzgojnom obliku, detaljnije je možda u nekom video posvećenom samom tome, međurredni razmak kad sam ja sadio, isto onda čitao sam kojekakve knjige, preporuka je bila 5x4 kad je riječ o stablu i takvi prvi nasak koji smo posadili je bio 5x4 uzgojni oblik stablo. Međutim, onda sam se susreo malo sa odraslim lješnjacima kako oni izgledaju, zabrinio se da će 5x4 ipak možda bit pregusto, tako da smo ovaj nasad koji ovdje vidite, ovaj pod navodnicima zapušteni grmoliki divlji nasad ljeske sadili na 5x5, ovaj pod navodnicima matični nasad, to je bio od prvih 4 hektra koje smo sadili. Kasnije sam vidio da i tih 5x5 je napeto pogotovo kada je riječ o obradi s traktorima s kabinom gdje se ti ajmo reći te krošnje se spoje unutar reda i imaš problem prolaska. E da, by the way, tu je još jedna prednost stabla i eto opet zašto mi želimo stablo jer stablo ipak podigne tu krošnju nekakvih 70, 80 cm u zrak pa taj „grm“ ne kreće iz zemlje nego kreće. Sa povišenog područja, što znači da će se to spajanje krošnja u stablu dogoditi na puno višoj točci i zapravo neće smetati za prolazak traktora. ovi klasični nasadi koji su podignuti na 5x5 u grm, evo imali smo sad prilike dosta toga obići budući da radimo usluge i frezanja i skupljanja lješnjaka i svašta nešto nebitno, s novim traktorom u neke nasade jednostavno ne možemo ući, znači jednostavno nije moguće proći s traktorom, s kabinom. Hvala. Tko ja preporučam, ne znam, počela se u zadnje vrijeme javljati nekakva ideja, ima to već niz godina, evo i ja tu eksperimentiram s tom idejom, mada mislim da je promašena iako sam i sam. hehe, pod navodnicima popušio priči, to je nekakva sadnja u gusti sklop 5x2,5 gdje se nakon, priča je takva, nakon 10-tak godina svaka druga sadnica vadi van i ostaje ti nasad 5x5, priča ide u tome smjeru da tih prvih 10 godina dok su sadnice još male, dok je krošnja mala, da sve te sadnice koje si posadio daju ti više. Nego što te pod navodnicima koštaju, znači sama sadnica, sama sadnja i održavanje u tih 10 godina manje koštaju nego što pod navodnicima ti ubereš lješnjaka više. ono što je izbačeno iz te jednadžbe, a zapravo je po meni najvažniji faktor i zato smatram da ta ideja sa 5 puta 2 i pol je totalno promašena, to je taj čin vađenja ili čupanja tih lješnjaka, kažem ja sam bio naivan, posadio to ne bi. znajući. Ne mareći zapravo o tom problemu jer naravno onaj koji je sugerirao takav način sadnje ili nije znao za taj problem ili ga naravno nije isticao, obično su to bile preporuke ja kažem sadničara onih kojima je bilo u cilju prodati što više sadnica. Nemoguća misija, sad zamislite nasad gdje imate desetak godina grm recimo, to je veličina ovih grmova ovdje, samo zamislite da su formirani ljepše, ja sad kažem puno sam tih voćaka izvadio s kombinirkom, to su ogromne rupetine koje nastaju nakon takvog vađenja plus što kad je nasad već formiran ulažet unutra s teškom mehanizacijom to ću upat u katastrofu, neću detaljnije, dovoljno vam je ovo informacija. Preporučam svima koji su. Na tragu razmišljanja da posade na 5x2,5 da unaprijed odustanu, ono što smo na kraju napravili zadnja dva nasada. Eksperimentalno opet je, imamo kažem svašta, kak godinama kak sam dobivao kakve informacije, tak sam se ponašao i danas jer smo sadili 5 puta, 5,5 puta 2 75, isto s tom nekom priječam da se svaka druga vadi, onda smo jedan sadili 6 puta 3 jer sam shužio za kažem te prolaske unutar reda, tj. između redova da će biti nemogući na 5 metara s traktorom s većom malom kabinom. Dakle, pa smo taj nasad sadili 6x3 opet s tom nekom idejom da se svaka druga potencijalno vadi ako bude pregustao, pa da to bude nekakvih 6x6 u konačnici i ovo zadnje što smo sadili prije, već to ima isto skoro 3 godine više, Bože. Smo sadili na 6x4, tako da imate neka iskustva, tj. imat ćete rezultate nakon jedno 5, 6, 7 godina dok je to malo stasa, do tad vam kažem znači da je najuhodaniji oblik sadnje 5x5, 5x4 prolazi za stablo, kolega koji, kod kojeg sam neki dan kopao, imali ste video taj što smo isušivali neku livadu, tj. nasad, pardon, livada je bila prije. Tj. bio je kanal prije, nebitno, on sadi 5x3 godinama, kaže ima već nasad i pokazalo mu se to kao jako dobar međuljni razmak i nema kaže razloga sumnjati u to jer kaže godinama tako radi i to mu je prihvatljivo, tako da evo 5x3, 5x4, 5x5. 6x4 pa ti biraj, ziheraški odabir po meni je naravno 5x5 nešto što je kažem većina nas sada u Hrvatskoj tako zasađena, asortiment, 3 su opcije kada je riječ o asortimentu. Najstarija priča, najajmo reći aktualnija koja je bila kad su sadili prvi nasad biljeske, to je sa skoro ima 20 godina, bila je priča o sadnji autohtonog izvornog hrvatskog sortimenta zvan istarski dugi. Većina starih nasada koji su u rodu je u biti podignuta s tim sortimentom, bila je neka priča da su za taj sortiment puno veći poticaji što se naravno kasnije ispostavilo kao neistina, no o tom potom, osim istarskog sadi se još rimski liječnjak, rimski okrugli i sad pod kraj ajmo reć zadnjih možda 5, 6 godina trend je sadnje talijanskih sorti. Ono što hajde u tim razgovorima sa ljudima koji mi se obraćaju ja pod navodnicima preporučam, ne preporučam ja ništa, ja vam samo prenosim nekakve informacije koje sam skupio evo u zadnjih desetak godina, istarski ne mogu preporučiti nikom tko podiže nasade veće od ne znam. 10 hektara je jako puno već, ne znam već 5, 6, 7 hektara istarskog je jako veliki problem zbog berbe s obzirom da istarski puno kasnije dozrijeva, moraš čekati da padne, sporije ga se skuplja jer je u Komušini. Nemam kažem, ne mogu to nikom preporučiti, vidjet ćete i sami ako se čujete s kolegama malo ako tko ima veće površine pod istarskim tlaka je to pokupiti, jednostavno prekasno dođeš dok recimo rimski možeš krenuti skupljati već ne znam 5., 10., 9., ovaj istarski se zna čekati do 10. mjeseca čak i poslije, kolege će evo ako slušaju potvrditi da li Da li je istina to što vam kažem, uglavnom dugo se čeka da se zrije, što znači u biti riskirate loše vrijeme jel. Prvo osnovno ako si opet, sva moja perspektiva je uglavnom iz te ekološke proizvodnje, znači ako nisi kondicionirao nasad, tj. travu prije berbe na vrijeme, ako si okasnio recimo, tj. uranio tjedan dana počelo je lagano to opadat, više ti se ne isplati prolazit s malčirom jer ćeš uništit lješnjaka, pogotovo ako imaš oprašivače koji su pomiješani u nasadu kao što je to kod nas, pa ti rimski već opo, nema smisla da ga pomalčiraš, moraš čekat istarski. Pa je tu kažem veliki problem. Potencijalno toga da trava preraste, drugo naravno kiše, lješnjak je na podu vlaga, ajmo reći da može utjecati značajno na kvalitetu lješnjaka iako istarski ajde jedna mu je prednost ta što budući da je u Komušini i ima deblju ljusku ipak je otporniji na to ležanje u trave, ali zato kažem. Treba razmišljati o razumnim površinama, znači to su površine koje se mogu ajmo reći u korektnom roku pokupiti, tako da evo do nekakvih 5 hektara mislim da nema nikakve brige ići na istarski, sve preko toga je malo, a malo nategnuto, ne daj Bože 10, 20, 30, 50 hektara istarskog kosubisi počkos glave. Kad je riječ o kvaliteti ploda, plod, tj. rod, tj. lješnjak je vrhunski, znači istarski lješnjak okusom strašno dobar, na oko strašno dobar jer je krupan, kad se prži opadam, tj. ljuska se potpuno na ljuskica. Ne ovoga ljuska ona tvrda, nego ljuskica opna kad se blanšira nebitno, ma prekrasna za vidit kažem ludnica, ono što mu je mana kažem je taj kasno dozrijevanje i nemogućnost, dosta se teško kažem strojno skuplja, mislim dosta teško, puno teže od okruglih sorti, ali sam se raspričao o istarskom, kažu kolege da ujednačenije rađa. Nije kao rimski, rimski rađa periodično, istarski ima nekakav kontinuitet uroda, ali dodatni problem je što ga ne prepoznaju vani. Kao okrugla sort, Bože okrugla kao duguljasta sort, a ne sviđa se konditorskoj industriji pogotovo tržištu u Italiji tako da je dosta teško ga plasirati na veliko U odnosu na to imamo rimski i to onda su poprilično slične mada to onda su puno priznatiji ajmo reći toj industriji vani, dobivaju, postižu se puno bolje cijene. Rimski kažem opada iz Komušine, raste vertikalno da, to je isto jedna mana od istarskog što se jako širi u stranu, raste lateralno pa on još prije još lakše zakloni te redove za prolaz, kažem ali eto netko tko ima mali traktor i malu površinu njemu to pogotovo ako je još u konvencionalnoj proizvodnji njemu ništa od ovih problema koje ja imam ne znači. U zadnje vrijeme kažem dižu se te tonde jer se dižu sve veće i veće površine pod liječnikom tako da se radi o nekakvoj ajmo reći industriji gdje ljudi ne razmišljaju prodavati kilu po kilu na kućnom pragu, a onda su tu tonde broj jedan, pogotovo što još opcija tondi na kalemljene na izvjeđoj lijesci, mada nemamo kažem dovoljno informacija kako će to biti kad te stvari dođu u rod, ali evo za sad je trend podizanja takvih nasada. Od tondi istaknute su ajmo reći tri sorte iako ih ima više, najpopularnija što mi kolege kažu iskusniji, naravno ja nemam tu vlastitih iskustava da se najbolje pokazao đifoni, a kao prašivači mu sade romanu i noćione. Na pomolu jedna nova sorta iz Peruđe zove se Tonda Francescana, tko god razmišlja o sadnji Tondi preporučio bi svakako da istraži i taj sortiment, kad dođemo kažem do toga šta smo sadili mi, mi smo sadili rimski, da ga možemo na vrijeme pokupiti, da raste uspravno, da formira visoka stavla, da možemo lagano hendlati izboje i perbu. Nekad možda detaljnije, ali evo za sad toliko u ovom videu, hvala vam na pažnji, bog.