Stajnjak, šleper, telehender, priča o kakvoći tla, nematode, humus, cigla i spužva..
Stajnjak, šleper, telehender, priča o kakvoći tla, nematode, humus, cigla i spužva.. Svašta nešta :D #samohaha https://bit.ly/2GQAs7M - Sve epizode HAHA VLOG-a, bacite škic :) Bok svima, ja sam Tomi i u ovom ćemo se videu “zaroniti” malo dublje kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Tema će biti stajsko gnojivo i njegov učinak na kakvoću i sposobnost tla da zadrži više vlage. Da vam ne bude teško gledati ovu "spodobu", u pozadini pogledajte kako je protekla prva akcija dovoženja stajnjaka na njivu na kojoj planiram posaditi novi voćnjak. Stajski gnoj.. Stajnjak.. Ilitiga đubre. My prešssss..Napokon smo krenuli s akcijom podizanja novoga nasada lijeske. Uspješno smo dopremili stajnjak na njivu. To! U svojim poljoprivrednim početcima, analizirajući uobičajenu praksu, počeo sam uviđati puno nelogičnosti. Kako ništa ne volim prepustiti slučaju, počeo sam stvari "spuštati" na uzročnu razinu. Nijedan izazov ne možemo prebroditi, ako ga rješavamo na posljedičnoj razini. U bilo kojoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, tri su nezamjenjiva uzroka o kojima ovisi naš uspjeh. Kakvoća tla, količina vode za vrijeme vegetacije te gnojidba. Kakvoću tla je nemoguće promijeniti u kratkom vremenu. Jedan od glavnih način kako na nju možemo utjecati je upravo vrsta i način gnojidbe. Situacija s vodom predstavlja poseban izazov, no nju ćemo analizirati u drugom dijelu ovoga videa, nadam se da ćete izdržati. Ono što nam preostaje kao najjednostavniji čimbenik ove fantastične trojke, upravo je gnojidba. Prema onome što sam do sada uspio proučiti, kakvoća tla ponajprije ovisi o mikrobiološkoj strukturi tla. Što to znači? Ukratko rečeno, koliko nam je tlo živo. Kemijska analiza tla, indikator stanja kemijskih elemenata u tlu, koristan je alat koji ima svoj limit. A to je da se bavi posljedicama. Mrtvim elementima. Takozvani general poslije bitke. Njene rezultate treba uzeti sa “dozom soli”. Isto vrijedi i za gnojidbu mineralnim, mrtvim gnojivima. Oni predstavljaju svojevrstan flaster na ranu, bez prethodnog pregleda ozljede. Kada je riječ o poboljšanju kvalitete našega tla, gnojidba stajnjakom i sideracija, tzv. zelena gnojidba, jedina su dva načina kako djelovati na uzročnoj razini. Zašto? Zadržimo se zasad na temi stajnjaka. On je glavni predstavnik nečega što zovemo organska tvar. U njemu se nalaze neprobavljeni elementi hrane koju su konzumirale životinje. Najčešće su pomiješani sa nekom vrstom biljnog ostatka - slamom, sijenom, piljevinom ili nečim sličnim. Zajedničkim nazivom, organska tvar, dakle, obuhvaćamo sve što svoje podrijetlo vuče od nekog živog organizma. Bitno je napomenuti da niti jedna biljka ne može konzumirati organsku tvar kao takvu. Biljke su ipak fine dame, traže lijepo pripremljenu hranu. U tlu postoje brojne skupine organizama, koje su žive kao i mi, te za svoj opstanak također trebaju hranu. Ipak, za razliku od nas ljudi, oni se neće hraniti anorganskim tvarima - bojama, konzervansima, reziduama pesticida ili kojekakvom drugom kemijom. Neke od njih su bakterije i gljivice. U procesu kruženja tvari, one predstavljaju prvu grupu organizama koje naše tlo čini živim. Kako bi opstale, za svoje potrebe koriste i do devedeset posto nutrijenata iz organske tvari koju konzumiraju, dok preostalih deset posto otpuštaju u okolinu. Ajmo reći da je njihov “izmet”, desetina onoga što pojedu. Ostatak služi za održavanje njihovog životnog ciklusa. Znači stajnjak s početka naše priče razlaže upravo ova ekipa. Kada bacimo stajski gnoj, njih hranimo. Oni svojom aktivnošću prevode stajnjak u biljci usvojiv oblik, ali pri tome konzumiraju većinu nutrijenata za svoju aktivnost. Važno je shvatiti da se razgradnja stajnjaka, mineralizacija, pretvaranje u hrane u biljci prihvatljiv oblik, odvija samo u gornjem sloju tla. Zašto? Zato što njegovu razgradnju obavljaju aerobni organizmi. To su svi oni koji za svoj život trebaju kisik. Buduci da on prodire samo u gornji sloj zemljišta, ako bi stajnjak zaorali dublje, u zonu gdje nema kisika niti aerobnih organizama, došlo bi do “mumifikacije”. Stajnjak bi jednostavno ostao u biljci nepristupačnom obliku, zarobljen, stisnut okolnim tlom, dok bi organizmi koje treba “hraniti”, ostali bez klope. Svima je vjerojatno poznata priča o prevođenju stajnjaka u biljci pristupačan oblik, no zašto je važno hraniti ovu ekipu bakterija i gljivica, kad one većinu te hrane “maznu” sebi? Zato što se na razini “ispod” njih nalaze nematode. Ako situaciju promatramo kroz razine hranidbenog lanca, nematode se nalaze na vrhu. Razlikujemo više vrsta nematoda. Neću ulaziti u detaljnije već ću spomenuti tri najvažnije. Bakterivore, fungivore i predatorske nematode. Bakterivore se hrane bakterijama, fungivore gljivicama, a predatorske nematode drugim nematodama. Ovdje dolazimo do ključnog trenutka za našu priču – za razliku od bakterija i gljivica, koje devedeset posto hranjiva koriste za “sebe”, nematode devedeset posto hranjiva otpuštaju u okoliš, zadržavajući za sebe samo deset posto hranjiva. One su ključ mineralizacije u tlu. Zbog njih bacamo stajnjak. To je razlog zašto svim svojim kolegama, a i onima koji će to tek postati, neprestano vičem da trebaju koristiti što više stajskog gnojiva. Mnogi upadnu u zamku kalkuliranja troška u odnosu na količinu hranjiva - znači na posljedičnoj razini. Na taj se način nalazimo u negativno začaranom krugu. Bacimo gnojivo, biljka ga potroši, vidimo da ga nedostaje pa bacamo ponovo. Pozitivno začarani krug je naravno, sušta suprotnost. Postoje svjedočanstva, znanstvena istraživanja, koja su pokazala da u biološki aktivnom tlu, u slučaju da dođe do nedostatka određenog nutrijenta, primjerice fosfora, mikrobiološkom aktivnošću dolazi do svojevrsne alkemije, transmutacije pojedinih elemenata, u one koji nam nedostaju. Nevjerojatan scenarij. Ali ništa čudno za prirodu. Nevjerojatno je za prirodu nešto sasvim normalno. Takav scenarij nam omogućava bezbrižno gospodaranje našim tlom. Na nama je utjecati na rast i razvoj mikroorganizama hraneći ih, a oni će obavljati svo nužno “kemijanje” za nas. Povećanje mikrobiološke aktivnosti gnojidbom organskom tvari nužno utječe i na razinu humusa u tlu. Humus je čarobna supstanca koju moderna znanost još uvijek nije uspjela do kraja razjasniti. Ono što je važno za našu priču tiče se drugog od navedena tri faktora na početku, a to je količina vode u tlu za vrijeme vegetacije naših biljaka. Kako? Humus je koloidna čestica. Što to znači? Ajmo ovako. Uzmimo za primjer česticu gline, standardni dio našega tla. Ona svojim oblikom podsjeća na kuglu. Za razliku od gline, čestice humusa imaju drugačiju konzistenciju. Evo primjera. Takav oblik rezultira puno većom površinom papira u odnosu na obujam koji on zauzima. Plašt kugle, čestice gline, je daleko manje površine od površine kolodine čestice, iako zauzimaju isti volumen. Na tu površinu, i humus, i glina, vezuju čestice vode. Ako nemamo humusa niti gline, voda prodire kroz tlo kao kroz pijesak. Ništa ju ne zadržava, ne veže. Iz ovoga nam je primjera evidentno zašto tla bogata humusom zadržavaju, za razliku od onih koja sadrže “samo” glinu, enormno veću količinu vode. Sada je možda jasniji razlog kako gnojidbom utječemo na količinu vode u tlu. Nekome tko možda nije čuo za ovaj fenomen je vjerojatno teško spojiti jedno i drugo. Ako dođe do naglog pljuska, humusna tla upijaju više vode, ne poplavljujući površinski sloj tla. Polagano otpuštanje vode kroz duži vremenski period tako omogućava puno veću količinu vode koja je neophodna za rast i razvoj naših biljaka. Shvatite ovu priču kao uvod u dvije teme – nematode i humus. Obje su iznimno zanimljive, a ja sam vam prezentirao samo mali djelić onoga što one obuhvaćaju. Nažalost, mnogi poljoprivrednici nisu upoznati sa njihovim značajem. Zato, kao i inače, nemojte da vam bude teško podijeliti ovaj video. U besmislu koje kruži društvenim mrežama, raznim nagradnim igrama te inim beskorisnim sadržajem, želim, zajedno s vama, kreirati zajednicu ljudi koja će pokušati djelovati na svoju okolinu - na uzročnoj razini. Vidim da nam to polako, ali sigurno, i uspjeva. Hvala svima na pažnji. Koliko od vas je upoznato s ovim temama? Mislite li da sam nešto krivo isprezentirao? Imate točnije, opsežnije informacije? Molim vas da svoje dojmove ostavite u komentaru. Do sljedeće prilike, vidimo se, bok!
Fotografija
Transkript(klikni za sažimanje)
Stajski gnoj, stajnjak ili ti ga đubre, maj prešes, napokon smo krenuli s akcijom podizanja novog nasada ljeske, uspješno smo dopremili stajnjak na njivu. U svojim poljoprivrednim počecima analizirajući uobičajenu praksu počeo sam uviđati puno nelogičnosti, kako ništa ne volim prepustiti slučaju počeo sam stvari spuštati na uzročnu razinu, nijedan izazov naravno ne možemo prebroditi ako ga rješavamo na posljedičnoj razini, malo sam u guži s vremenom pa evo vidio kako je to izgledalo na njih i s mojom analizom. U bilo kojoj vrsti poljoprivredne proizvodnje 3 su nezamjenjiva uzroka o kojima ovisi naš uspjeh, kakvoća tla, količina vode te gnojid, kakvoća tla je nemoguće promijeniti u kratkom vremenu, jedan od glavnih načina kako na nju možemo utjecati je upravo vrsta i način gnojine, situacija s vodom predstavlja poseban izazov no nju ćemo analizirati u drugom dijelu ovog videa, ako izdržite. Ono što nam preostaje kao najjednostavniji čimbenik koji je fantastične trojke upravo je gnojidba, prema onome što sam do sada uspio proučiti kakvoća tla ponajprije ovisi o mikrobiološkoj strukturi tla, što to znači, pa ukratko rečeno koliko nam je tlo živo, kemijska analiza tla nekakav indikator stanja kemijskih elemenata u tlu, koristan je alat, ali on ima svoj limit. A to je da se bavi posljedicama, mrtvim elementima, tzv. general poslije bitke, njene rezultate treba uzeti sa dozom sole i isto vrijedi i za gnojidbu mineralnim mrtvim gnojivima, oni predstavljaju svojevrstan flaster na ranu bez prethodnog pregleda ozljede. kada je riječ o poboljšanju kvalitete našeg tla, gnovidba stanjakomisideracija tzv. zelena gnovidba jedina su dva načina kako djelovati na uzročnoj razini, zašto, pa sad držimo se za sad na temi stanjaka. Mi predstavnik nečega što zovemo organska tvar, u njemu se nalaze nepreobavljeni elementi hrane koju su konzumirale životinje, najčešće su pomiješani s nekom vrstom biljnog ostatka, da li je to slama, sijeno, piljevina ili nešto slično, zajedničkim nazivom organska tvar obuhvaćamo dakle sve što podrijetlo vuče od nekog živog organizma, bitno je napomenuti da niti jedna biljka ne može konzumirati organsku tvar kao takvu, biljke su ipak fine dame, traže lijepo pripremljenu hranu. U tlu postoje brojne skupine organizama koje su žive kao i mi te za svoj opstanak također trebaju hranu, ipak za razliku od nas ljudi oni se neće hraniti anorganskim tvarima, bojama, konzervansima, reziduama pesticida ili kojekakvom drugom kemijom, neke od njih su bakterije i gljevice, u procesu kruženja tvari one predstavljaju prvu grupu organizama koje čini naše tlo živim kako bi opstale za svoje potrebe koriste i do 90% dok preostalih 10% otpuštaju okolinu, ajmo reći da je njihov izmet desetina onoga što pojedu, ostatak služi za održavanje njihovog životnog ciklusa, znači stanjak s početka naše priče razlaže upravo ova ekipa, kad bacimo stajski gnoj njih hranimo, oni svojom aktivnošću prevode stanjak u biljci u svoj oblik, ali pri tome konzumiraju većinu nutrijenata za svoju aktivnost, važno je shvatiti da se razgradnja stajnjaka tzv. mineralizacija pretvara Zaranje stanjaka u biljci prihvatljiv oblik odvija samo u gornjem sloju tla, zašto, pa zato što njegovu razgradnju obavljaju isključivo aerobni organizmi, to su svi oni kojima za svoj život treba kisik, budući da kisik prodire samo u gornji dio zemljišta ako bi stanjak zaorali dublje uz ono gdje nema kisika niti aerobnih organizama došlo bi do nečega ajmo reći kao nekakve mumifikacije, … stanjak bi jednostavno ostao u biljci nepristupačnom obliku, zarobljen, stisnut okolnim tlom. Dok u organizmi koje trebamo hraniti ostali bez sklope, svima je vjerojatno poznata priča o prevođenju stanja kao u biljci pristupačan oblik, no zašto je važno hraniti ovu ekipu bakterija i gljivica kad one većinu te hrane maznu sebi, zato što se na razini ispod njih nalaze nematode, ako situaciju promatramo kroz razine hranidbenog lanca nematode se nalaze na vrhu, razlikujemo više vrsta nematoda, neću ulaziti u detalje veću spomenuti 3 najvažnije, bakterivore, fungivore. bakterivore i predatorske nematode, bakterivore se hrane bakterijama, fungivore gljivicama, a predatorske nematode drugim nematodama, zašto su one ključne, pa zato što za razliku od bakterija i gljivica koje 90% hranjiva koriste za sebe nematode 90% hranjiva otpuštaju u okoliš, zadržavajući za sebe samo 10% hranjiva, one su dakle ključ mineralizacije u tlu, zbog njih bacamo stanje, to je razlog zašto svim svojim kolegama, a i nekima od vas koji će to tek postati. Neprestano vičem da trebaju koristiti što više stajskog gnojiva, mnogi upadnu u zamku kalkuliranja troška u odnosu na količinu hranjiva, znači zapinjan je na posljedičnoj razini, na taj se način nalazimo u negativno začaranom krugu, bacimo gnojivo, bitka ga potroši, vidimo da ga nedostaje kroz nekakvu kemijsku analizu, pa bacamo ponovo, pozitivno začarani krug je naravno sušta suprotnost, postoje svjedočanstva, nekakva znanstvena istraživanja koja su pokazala da u biološki aktivnom tlu. U slučaju da dođe do nedostatka određenog nutrijenta mikrobiološkom aktivnošću dolazi do svojevrsne alkemije, transmutacije pojedinih elemenata u one koje nam nedostaju, recimo najbanalniji primjer da fosfor postane kalij, nama to zvuči nevjerojatno, ali to nije ništa čudno za prirodu, nevjerojatno je za prirodu nešto sasvim normalno, takav scenarij omogućava bezbrižno gospodarenje našim tlom, na nama je utjecati na rast i razvoj mikroorganizama hrane čijih, a oni će obavljati svo nužno kemijanje za Povećavanje mikrobiološke aktivnosti gnojidbom organske tvari nužno utječe i na razinu humusa, humus je čarobna sustanca koju moderna znanost još uvijek nije uspjela do kraja razjasniti, ono što je važno za našu priču tiče se drugog od navedena tri faktora na početku, a to je količina vode u tlu za vrijeme vegetacije naših bilja, kako to jel, humus je koloidna čestica, šta to zapravo znači, kako to što slikovitije opisati, ajmo ovako zamislite si. I spužvu s kojom se briše recimo ploča u školi, znate kako ona izgleda onako nekako rupičasto, sad zamislite da ste dovoljno mali da možete ući i proći kroz svaku od tih rupica i dobijete zadatak da morate okrečiti sve zidove te spužve, znači sve te rupe treba obojati s bojom, e sad razlika u ono što je bitno za našu priču kod koloidnih čestica kod ovih običnih je upravo ta površina koju te čestice vežu u vodu, prevedeno na ovaj primjer sa spužvom koliko bi nam recimo boje trebalo da obujamo jednu ciglu koja znači ima glatke površine, glatke rubove ili koliko bi boje trebalo da obujamo cijelu spužvu iako zauzimaju isti volumen i naša cigla i naša spužva, količina vode koju spužva apsorbera ili boje koja je potrebna da obujamo sve njene dijelove je daleko, daleko veća, to imamo veću razinu humusa, to imamo više čestica koje mogu vezati puno više vode na sebe, nikome tko možda nije čuo za ovaj fenomen teško je spojiti jedno i I drugo, kako gnojidbom utječemo na količinu vode u tlu, ako dođe do nekog naglog pljuska, humusno tla upije više vode ne poplavljajući površinski sloj tla, polagano otpuštaju vodu kroz duži vremenski period te tako omogućavaju puno veću količinu vode koja je neophodna za rast i razvoj naših bila.“ Fatite ovu priču kao o vodu dvije teme, nematode i humus, obje su iznimno zanimljive ali ja sam vam prezentirao samo jedan mali djelić onog što one obuhvaćaju, nažalost mnogi poljoprivrednici nisu upoznati s njihovim značajem. Zato kao inače nemojte da vam bude teško podijeliti ovaj video u besmislu koje kruži društvenim mrežama, raznim nagradnim igrama te inim beskorisnim sadržajem želim zajedno s vama kreati zajednicu ljudi koja će pokušati djelovati na svoju okolinu, ali na uzročnoj razini, vidim da nam to polako, ali sigurno i uspjelo, a koliko od vas je upoznato s ovim temama, mislite li da sam nešto možda krivo isprezentirao, imate neke točnije, opsežnije informacije, pa evo molim vas da svoje odajmove ostavite u komentaru, sljedeće prilike čujem. Bog.
Nastavi ovu temu
Objave sa zajedničkim temama iz voćnjaka.
Izvor: objava na Facebooku
