Još me uvijek drži inicijalna ideja, da za razliku od šumskog tla, voćnjak ipak treba obr…

Aaa freza, dobra stara freza, falilo mi je koliko god da je sporo i pod navodnicima mučno jer vidiš za svaku voćku moraš stisnit prvo s jedne strane kad ideš i s druge još jednom, znači dva klika po svakoj voćici, ali ne znam nekako je, ima ne ima nešta kažem ja ima nešta u toj poljoprivredi u tom. zraku, pogotovo kada ovako smrdi, ufrezavali smo djubre, a frezanje sam uvozio jako dugo, sigurno jedno 6 mjeseci, za nešto sam radio vjerojatno je bila pripremanje za bergulješnjaka, već sam sto put ponavljao, ali s obzirom da se publika svakih puta mijenja, frezanje je broj jedanje je ja mislima aktivnost u voočnjaku ako ako je rizam jelom jelno jelno jel Znači preporuke valjda svih živih stručnjaka su da do četvrte godine se nazad ne zatravnjuje, a naravno to su preporuke sad tko šta može ispoštivat, to ispoštiva, kod Gorana smo baccali stanja ako vidjeli ste video. a šteta ga je velika ostaviti na površin jer onda kako je jedan kolega napisao u komentaru gnojiš samo travu i u pravu je, međutim kad stanjak baciš u proljeće i ovako ga ufrezaš mislim da je to nenadmašna kombinacija, nenadmašiva ili nenadmašiva, nebitno. Hranimo mikroorganizme u tlu, oni oslobađaju nutriente za voćku, voćka se budi i tako kreće, pokreće svoj ciklus, naravno ovaj stanjak nije hrana za ovu godinu, nešto će se usvojiti dušika s obzirom da je on vrlo pokretan s kišom, a fosforikali će sigurno što sekovatio sekovatio još jedno još jedan niti još jedan još godina dok do do doji doja doja doja, alja. UBACIT hranu u tlo da biljka može po nju doći, bacamo nešto šire od krošnje, znači ne preblizu deblu i tim na taj način u biti forsiramo biljku da širi korijen prema hrani, zapravo jača se, postane naravno otpornija.