Zašto (ili, bolje rečeno, za koga) uopće proizvodimo lješnjak?

Zašto (ili, bolje rečeno, za koga) uopće proizvodimo lješnjak? Prije nego posadimo nasad, bitno je dobro promisliti o ovome pitanju. Neovisno o tome koliko volimo konzumirati lješnjak, vlastite potrebe zadovolje se već s jako malim brojem stabala, za koja je dovoljna vrlo mala površina. Odluka da sadimo lješnjak “na veliko”, bilo to na 1 ili na 10, 20 ili 50 hektara, mora biti utemeljena na jasnoj viziji kome ćemo taj proizvod plasirati. Jedna od najbolnijih istina vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju jest da je najveća boljka svakog proizvođača… trgovina. Većina nas nije trgovački nastrojena i stoga se velik broj lješnjakara odlučuje proizvoditi lješnjak u ljusci za industriju, plasirajući cjelokupni urod neposredno nakon berbe, ostavljajući pritom manje količine lješnjaka za krckanje i prodaju u jezgri samo najužem krugu obitelji, prijatelja i poznanika. S obzirom na to da je u posljednjih 15 godina podignuta značajna površina nasada pod lijeskom, koji su sada već ozbiljno došli na rod, konkurencija prilikom prodaje jezgre poprilično je velika. Iz iskustva govorim da smo mi lješnjakari sami sebi najveći neprijatelji kada je riječ o prodaji lješnjaka na malo, rušeći cijenu jedni drugima do razine neisplativosti. Ne bih duboko ulazio u tu temu, ali vrijedi je naglasiti kao bitan faktor svima koji planiraju u budućnosti prodavati jezgru lješnjaka. Svojevrsna revolucija na lješnjakarskom terenu došla je u obliku poljoprivredne zadruge koja svim svojim članovima jamči otkup njihova lješnjaka, neovisno o kvaliteti i količini. Donedavno se prodaja lješnjaka u ljusci odvijala isključivo prema privatnim tvrtkama, koje su u prvi plan ipak stavljale vlastitu bilancu, dok je zadruga u središte stavila proizvođače – lješnjakare. U protekle dvije godine poklopile su se takve tržišne, ali i proizvodne okolnosti da se velika većina lješnjakara odlučila prodati sav svoj lješnjak upravo u ljusci, jer su “izračunali” da im se prodaja jezgre ne isplati. Iako je svota novca koju dobijemo za prodaju lješnjaka u ljusci nešto manja nego kod prodaje jezgre, razlika u vremenu provedenom krckajući, prebirući, važući, pakirajući i dostavljajući lješnjake u pakiranjima od svega nekoliko kilograma poprilično je zamorna. Taj se posao često proteže od početka listopada pa sve do Božića. Ono što je san svih lješnjakara jest završna prerada – doći do proizvoda koji nije “sirovina” (ja se šalim da je jezgra lješnjaka i dalje sirovina; većina kupaca je samostalno prži i melje kako bi od nje pravila kolače) i koji bi kao takav imao dodatnu vrijednost. Priznajem da smo mi krenuli tim trnovitim putem i upozoravam druge da se ukupna kalkulacija cijelog pothvata uzgoja lijeske ulaskom u preradu značajno pogoršava (kratkoročno, naravno). Dolazimo do apsurda na koji se pozivaju svi ozbiljni poljoprivredni proizvođači, a to je da je u modernom društvenom uređenju jako teško biti samo poljoprivrednik. Moramo biti i prehrambeni tehnolozi, marketinški stručnjaci te, na posljetku, trgovci. Prirodno je da sve te uloge nisu nikome urođene i da je to zadatak koji ipak treba razvući na jedan duži vremenski period. Izazov današnjeg doba jest u tome što nove generacije žele sve odmah i na brzinu, a realnost je da se jedan takav poslovni subjekt, koji prodaje finalne proizvode, možda gradi i dvije do tri generacije. Prva uspostavlja površine i tehnologiju uzgoja, druga stabilizira urode, hale i mehanizaciju, a tek treća kreće razvijati preradu, brend i osvajati tržište. Realno gledajući, rezultati postignuti preko noći zvuče zanimljivo, ali takvi pothvati nisu se pokazali dovoljno stabilnima niti otpornima na sve ostale tržišne izazove. Odabir količine, tj. površine nasada, itekako utječe na to koje su nam opcije plasmana. Ako proizvodimo na malo, ne isplati nam se plasirati lješnjak u ljusci, a ako imamo veliku proizvodnju, gotovo je nemoguće sav taj lješnjak prodati kao jezgru. Tako da je, zapravo, cijela ova priča možda bila i nepotrebna, ali vam je, nadam se, pomogla da potvrdite vlastitu odluku o tome kako ćete vi tržiti lješnjak. Opsrkbi se zdravim slatkišima, naruči HAHA lješnjak u čokoladi (10.12.2025 zatvaramo narudžbe): https://www.opghaha.eu/products/cokoladizirani-ljesnjak #samohaha #opghaha

Fotografija