Zašto je sjetvospremač najbolji stroj u voćarstvu, tj.

Evo jedan mali update, naravno to već ponavljam dugo vremena, ali evo sad ću za vas koji ste možda novi ovdje na kanalu još jednom objasniti, objasniti, neću objasniti, ali evo reći zašto je zemljišna obrada jedino rješenje u ekološkoj proizvodnji i zašto je sjetvospremač definitivno najbolji stroj koji postoji. Da, za razliku od freze i tanjurača, ajmo reći to je nešto što smo koristili prije, svjetvospremač niti taba, tj. radi taban, niti traži toliko snage, puno je brži i učinkovitiji pojedinici hektara na sat, traži manje goriva, a radi upravo ono što treba, ajmo reći freza i tanjurača su oba stroja su premoćna, premoćna. A i to ću malo kasnije, ali evo vidiš u biti je ovdje se vidi šta se događa nakon redovitog frezanja, a freza je premoćna, previše usitni zemljište, to je stlo i onda nakon većih kiša zemlja se zbije, zabetonira, pogledaj evo vidiš, znači ono skoro ne možeš probit koliko je to zacementirano. A to je ajmo reći glavni izazov, ne ajmo reći, nego definitivno, glavni izazov zemljišne obrade da nakon svake kiše obavezno moraš, pa moraš proći po, moraš obraditi voćnjak, nakon što naravno se zemlja zabetonira počinju se stvarati ove pukotine, te pukotine su Ajmo reći razlog zašto je došlo uopće do razvoja konzervativne poljoprivrede ili konzervacijske, ne konzervativne, pardon, to su ogromni gubici vlage kroz te pukotine, tako da tko god želi zamijeniti malčiranje koje smatram puno lošijom varijantom kada je riječ o voćarstvu, pogotovo o ekološkom. Dakle, tko želi zamijeniti malčiranje zemljišnom obradom, što naravno toplo preporučam u svim voćnjacima mlađim od minimalno 5 godina, preporučam definitivno da pregledaju svjetlospremač, zašto, zato što je pod broj jedan jeftin, znači ne može ga svatko kupiti za bilo koji traktor, znači ima različitih širina, jačina, izvedbi. Svašta nešta, naravno i cijena, ima ga i polovnog, ne znam, gledao sam za nekakav traktor od 30, 40 konja, možeš kupit svjetospremač od 2 metra za 2, 3000 kuna, a ja sam još uvijek u kunama, ne znam, 300, 400 eura, a nama je zanimljiv, naravno, recimo da smo zagrizli malo veći komad, pa imamo malo veće površine, pa onda nakon te kiše obilnije trebamo što prije proći. Veliku površinu nekakvih 15-ak hektara i onda je tu ovo fantastična priča, evo pogledaj, znači nije naš, posudili smo ga od zvoneta, jednog dana ćemo valjda i mi moći si to priuštiti, a znači sjetvo spremač od nekakvih 3,5 metra u međurednom razmaku od 5 metara, brzina obrade nekakvih. Dakle, s obzirom da smo podrivali, to je još jedan razlog zašto je zemljišna obrada puno bolja od malčiranja jer obično svi oni koji malčiraju rijetko kada podrivaju i onda imaju problem sa akumulacijom vlage u zimskim periodima, ne samo sa akumulacijom vlage nego i sa količinom kisika u tlu koji U ovom dijelu tla u principu gdje žive organizmi koji kisik trebaju, upravo zato je još jednom svjetvospremač fantastično rješenje zato što ne ulazi duboko u tlo, znači radi površinski možda, šta ja znam evo tako dubina do 4, 5 cm maksimalno, znači ne narušavamo. Onaj dio tla koji ne trebamo narušavati, znači to je onaj dublji slojevi gdje kisik je pod navodnicima nepotreban, tamo žive organizmi koji su anaerobni, a prozračujemo znači samo ovaj gornji dio, evo to je u biti priča ja mislim moja kako bi to rekao. Moj zaključak zašto je apsolutno istinita, ona izjava naših starih da nema kruha bez motike, što je to značilo, znači nije tad bilo magične kemije s kojom si poprskao ako nisi okopavao oko svojih voćaka i biljaka, znači nisi pod broj A rješavao ih korova, pod broj B nisi ih prozračivao, pod broj 3C kako god nisi Tj. štitio vlagu, znači o čemu se radi, nakon svake kiše postoje pore u tlu kroz koje ajmo reći prolazi cirkulira i zrak i voda i nakon svake veće kiše te se pore ajmo reći jedne se zatvaraju, a jedne otvaraju, kako se znači ovaj površinski sloj zabetonira tako se spriječi penetracija zraka u tlo. A kako voda prodire u tlo kada je veća kiša tako se otvaraju ove makro pore koje onda u principu omogućavaju tu evo apotranspiraciju, gubitke vlage, tako da evo ukratko long story short. Zašto mi nemamo, tj. zašto ne malčiramo, znači broj jedan, malčiranjem se gubi puno više vlage nego zemljišnom obradom, a broj dva zašto svjetospremače najbolji stroj na svijetu, zato što je jako učinkovito, evo ja ne znam, ne živim baš u vremenu, ali kroz nekakvih 2 sata ja mislim da sam prošao pa jedno 5 hektara recimo. Evo to bi bila neka procjena, sad je li 4,5 ili 6 nemam pojma ali znači tko god ima nekakve veće površine mislim da ne postoji bolji stroj kada je riječ o ovoj vrsti obrade, znači naravno da nije kompletna obrada ali znači prvenstveno je broj jedan sačuvati vlagu nakon većih kiša jer evo nažalost živimo u vremenima. Kad te vlage nije da nema, nego kad je treba onda uglavnom nema, evo zadnjih 10 godina kak sam ja tu, uglavnom je falio sam zaključio da broj jedan, moj zadatak u proizvodnji je sačuvat što više vlage jer se ne mogu pouzdat u tu površinsku vodu, tj. oborinsku vodu, oborinsku, padaline u principu, a imamo dosta parcela pa mi je investicija u navodnjavanje. A bila preskupa, tražio sam neke ponude, pa ono kad su mi prvo rekli da mi ne mogu dati cijenu za bunar jer ne znam jel voda na 10, 20 ili 120 metara, a ne znam svaki metar je bio bubam 100 eura, pa onda nisam ni to išao kao što mi kaže kolega jedan, oni su tri bunara bušili pa nisu ni došli do vode, tako da evo nemamo nažalost navodnjavanje, vlaga je broj jedan čini mi se u svakoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, nutrinata, još koliko toliko. Ima, ali vlage nam često fali i evo onda je ovo rješenje, znači ovo je pod navodnicima ekološka katastrofa, to se događa ako prođete, to se događa i većini voćnjaka u ljeto koji se malčiraju jer nemaju dovoljno zelene mase da naprave dovoljno debel sloj koji bi zaštitio zemlju od isparavanja. eto toliko za sad, bio sam u Italiji. Pet dana, nisam se stigao već previše baviti crowdfundingom, od idućeg tjedna napadam ponovo i taj front, idemo dalje, nema predaje, čujmo se, vidimo se, čao.