Ekološka poljoprivreda nema smisla...

Evo obećao sam, malo sam se provozao po polju, obećao sam da ću vam snimiti jedan video o tome kako ekološka poljoprivreda nema smisla, znaš ono jako, jako kruta tvrdnja nekoga tko vas evo oni koji prate neki niz godina šta radimo na ovom facebook pageu, kanalu, čemu god, kako se to više zove, govorimo da je ekološka poljoprivreda jedini način. Kako čovječanstvo uopće može opstat i proizvodnja hrane uopće može imat svoju budućnost do ove izjave da ekološka poljoprivreda nema smisla, pa kako sad to i jedno i drugo je naravno apsolutno proturječno. problem je što se pod ekološka poljoprivreda počelo podrazumijevat nešto što u principu nema više veže sa ekologijom, a ono što sam vam ja pričao i promovirao niti faza. Nisam promovirao, želio prenijeti kao nekakvu ideju i evo nekakvo naše stremljenje da ipak uspijemo bavljenjem tom poljoprivredom uprihoditi neka sredstva, zapravo gotovo da uopće nema veze sa ekološkom poljoprivredom kako mi danas poznajemo, o čemu je riječ, zašto vam to govorim, prije nekih 10 godina kad sam došao ovdje na selu, naravno preuzeo sam jedan voćnjak koji je bio konvencionalni. Nastavio sam naravno raditi onako kako se pod navodnicima radi dok nisam počeo čitati određenu literaturu, onda sam shvatio, sad ćete vi vidjeti, možda sam krivo shvatio, ali vidjet ćemo do kraja vide ako izdržite, shvatio sam da se tim načinom proizvodnje osiguravaju pod navodnicima garantiraju nekakvi urodi, nekakve količine nekog proizvoda. Kažem, ja sam to gledao kroz prizmu voćarstva, pretpostavljam da je, ne pretpostavljam, siguran sam da je isto u svim ostalim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Ali sam skužio koje su posljedice, prva stvar je bila evo kad smo tek došli nismo imali toliko mehanizacije i onda naravno frezali, tj. tanjurali smo, tad nismo još imali frezu, tanjurali smo prostor između redova ili između biljaka, a ovo unutra nismo imali kako nego naravno stara prskalica totalni herbici, onda proučiš aha glifosat, aha nekakav d.d.t, aha nekakve akcijne tvari koje današnja znanost kaže. Gotovo gotovo je nemoguće izbaciti iz tla, znači kontinuiranom upotrebom osiromašujemo, tj. obogaćujemo tlo nekakvim pod navodnicima čudnim supstancama, ok naravno oni garantiraju da glavni usjev ili ne znam voćnjak ne bude zarastao, da nema trave, da nema gljivičnih oboljenja, bla, bla, svašta nešta, međutim imaju nekakvu posljedicu koja je dugoročna, kažem ja sad zamišljam 50 godina ajde. Možda sam malo preoptimističan, 40 godina takve poljoprivrede na parceli koju sam naslijedio, sumnjam da može biti održivo, onda idemo dalje, proučavanjem tla, mislim ja sam se većinom bazirao na proučavanju tla, bržao sam nekoliko onako zanimljivih knjiga koje su to malo, ne malo nego poprilično detaljno pokušavale objasniti, mikrobiologija tla, znači nešto što Neću vam reći da poljoprivrednici ne mare i nije ih briga, nego oni nisu tu da štite tlo, oni su tu da proizvode hranu, tako većina poljoprivrednika sebe doživljava, mi osiguravamo hranu na stol, radimo ono što nam je nužno da bi to napravili, s jedne strane, s jedne, sa svih strana ih apsolutno poštujem zbog toga, živimo da kažem isti život, samo moj malo. Dakle drugačije u smislu da i ta hrana koju proizlazim ima nekakvu cijenu i ovisno koju cijenu sam ja voljan pratiti da ju proizvedem, takva će i toliko će je biti jel, a ono što otvoreno kažem uz ekološku proizvodnju ovako kakvu mi radimo, ja bih to rekao ha ha proizvodnju, znači gdje apsolutno ne ugrožavamo tlo, prinosi su daleko manji riskantniji no tom potom, zašto je recimo problem? Dakle, sljedeći osim tih herbicida koji se koriste bar s tom aktivnom tvari zaostale recimo da nisam istražio, problem postaju sumpor i bakar, zašto koristimo sumpor i bakar, pa prvenstveno da suzbijemo gljivična oboljenja, mislim mi ih ne koristimo, ali znači ekipa u voćarstvu, znači da se pod kontrolom drže gljivice, znači koje se nalaze u U voćnjaku, znači to je ono ajmo reći garancija uspješne proizvodnje da doslovno steriliziraš voćnjak dva puta godišnje, jednom u jesen, drugi puta u proljeće i onda ja razmišljam, aha, naravno želio bi da me netko ispravi ako sam krivo shvatio. Sav taj bakar sumpor koji prskamo po biljkama, koji uspješno suzbija gljivična oboljenja, pa u konačnici ako je netko gledao kako radi atomizer ili prskalica, sav taj sumpor i bakar padnu na tlo, što je garancija života u tlu, upravo mikrobiološki svijet, jedna od glavnih, mislim jedna od glavnih, sve su karike podjednako važne, pardon. Znači su te nekakve gljivice koje se nalaze u tlu, pričao sam vam to možda u jednom videu, znači postoji nekakva za naše shvaćanje troslojna struktura tla, prvi sloj, onaj najveći kojeg najlakše možemo vidjeti su nekakve gliste koje žive u tlu, nekakvi makroorganizmi, onda idu mikroorganizmi nekakve gljivice i bakterije i treći najdublji stupanj su nematode, znači nekakve. Dakle, nekakva vrsta obliča, znači nekakvog životnog oblika koji zapravo je garancija biljne proizvodnje u tlu, uh i sad ja kužim ono, znači prvo izbacili smo, ajde što smo ubacili herbicide, ali izbacili smo organska gnojiva, gnojimo mineralnih gnojiva kojih ima manje, mislim gnojimo, populacija proizvođača to tako radi jel. Izbacili smo organsku bnovu, ubacili smo mineralno, nema više mehaničke obrade tla, nekakve motike, tu su sad herbicidi, znači koristimo fungicide da pod navodnicima steriliziramo nadzemni dio biljke ne mareći naravno da to sve sterilizira zapravo i tlo, ovaj nekakav trodioba vlasti. U tlu podijeljena nekakve makro i mikroorganizme uključujući i ove neke nematode, da budem najkraće moguće jasan, nematode su te koje zapravo oslobađaju hranjiva biljkama, ovi organizmi iznad pod navodnicima veći oni većinu nutrijenata koriste za svoj opstanak i za propagaciju svoje vrste dok tek nematode razlaganjem ovih drugih organizama ako oni se hrane jel. Bakterijama i gljivicama, tek one oslobađuju više od 90% hranjiva u tlu koju onda ta biljka apsorbira. uništavanjem naravno svake godine populacije gljivica u tlu, ta cijela priča je strašno, strašno onemogućena. Dakle, posljedično naravno nekorištenjem organskog gnojiva dolazimo do smanjivanja humusa, humusne čestice su koloidne, zadržavaju puno više vode, isto tako vežu i veću količinu hranjiva, znači u konačnici long story short najmoguće što znam je da kontinuiranim korištenjem svih ovih navedenih I sad ja kažem stacioniran sam u jednom selu, okružen sam zemljištem kojim imam, što dalje ide to vidim da nema šanse da ću moć kupovat više, širice što kažu, znači taj mi cijeli pristup apsolutno nema smisla, ono što ima smisla većini ljudi je nekakav prihod, novac, znači tim stilom, pod navodnicima stilom proizvodnje osigurava više novca. Međutim, skužili smo i sami svi valjda, neki jesu manje, neki više, novca je onako nikad dosta, tako da taj novac ne može biti dovoljan kompenzacijama koliko god on bio izdašan, ne može biti kompenzacija za to pod navodnicima uništenje koje ostavljamo za sobom, a ja bi volio kažem da netko argumentirano demantira sve ovo što sam ja shvatio, moguće da sam totalno u krivu. Međutim, evo neke informacije koje su do mene došle ukazuju da je to tome tako, to je ajmo reći taj neki dio zašto mi kad klitaju me ljudi kao pa kak to da se vi ne bojite ekološkom poljoprivredom, pa ekološka poljoprivreda ova kojom se mi bavimo ne uključuje znači nasilje nad prirodom, ono što je sigurno da naravno. Sa ovakvim sortimentima koje smo odabrali prvenstveno mislim na višnje je takva proizvodnja nemoguća i svaka ostala koja uključuje znači nekakve, pitali su me ljudi pa šta mi to mislim, šta ja to mislim. Pod hibridne sadnice, znači to su sadnice koje je čovjek selekcionirao, međusobno uprašivao vrstu i vrstu da bi dobio ajmo reći ono što njemu najviše paše, a to je taj plod i većina, neću reći sve jer naravno da moje znanje nije toliko široko, velika većina sortimenata koji se danas uzgajaju u bilo kojoj grani poljoprivrede. Što se tiče je selekcionirana na rod, na kvalitetu, na pod navodnicima ekonomiju novca, znači da se one novčano što više isplate, ne da su zdrave, da su ne znam pune vitamina, da imaju nekakve energetske vrijednosti koje smo mi izgleda zaboravili uopće da postoje o tom potom. Nego naravno daju što veći urod njih, naravno ne one koji su ih naravno proizveli, ne uzrujava to što su te biljke izgubile vitalnost, izgubile su životnu silu, vigor, kako god i one same od sebe jednostavno ne mogu opstati, tako da ta priča sa modernom ekološkom poljoprivredom u kojoj se koriste zapravo, evo ja sam govorio da ćemo doći do ekološkog herbicida. I to je navodno na pomalu, postoje ekološki fungicidi, ekološki insekticidi, doći ćemo evo i do ekološkog herbicida, jednostavno nisu dovoljno pod navodnicima učinkoviti da bi obranili te biljke, znači jednostavno te biljne vrste ne mogu opstati u prirodnom okruženju, priroda zapravo ja to tako tumačim na sve moguće načine želi izbaciti. Također takve vrste iz svog okruženja jer su one kako bih rekao nesamostalne, ne doprinose, priroda je takva, mislim tko god je prvo imalo. Vremena u prirodi skužuje da je priroda samodostatna i da ona konstantno napreduje, znači sve biljne vrste koje prepoznajemo danas koje je priroda selekcionirala konstantno napreduju, znači rastu, šire svoj habitat, velika većina kažem, pojavljuju se tu i tamo neke koje očito prirodnom selekcijom nisu dovoljno uspješne i njih nema jer one nestaju, e to je riječ, zato govorim kažem da ove sve sorte koje se danas moderno uzgajaju, voća, povrća. ća žitarica, kako god. Nisu, kako bih rekao, samo nemoguće je uzgojiti ekološki jer jednostavno je u njihovom pod navodnicima kodu to da se o njima mora skrbiti na ovaj nekakav kemijski način, dizajnirane su s tim naumom da će one biti na taj način tretirane. sljedeće što govorim ljudima koji me pitaju o ekološkoj poljoprivredi je kad god me pitaju. Isplati li se baviti, da li bi se trebali baviti ekološkom proizvodnjom, ja onda kažem ako me to moraš pitati nemoj se time baviti ili drugo, evo to ono što mi proživljavamo u ovim trenucima ako imaš nekakve velike obaveze financijske koje moraš isfinancirati u ovom sad trenutku, to je proizvodnja na koju se nažalost ne možeš osloniti, znači nema nikakvih garancija da ćeš ti bilo koje godine. Uz bilo koje aktivnosti imati garantiran urod, znači to je ono valjda najgore što možeš čovjeku reći, znači baviš se poljoprivredom, ali nemaš nikakvu garanciju za urod, da ne pričamo sad dalje o ovoj ekonomiji cijena nego jednostavno nema garancije da ćeš ikad ubrati kilu, dvije, pedeset tonu, znači uvijek se može dogoditi nešto gdje ti u toj, pazi sad i ovoj nekakvoj ekstremnoj ekološkoj, ha ha poljoprivredi nemaš alata. A čak ni u ovoj uhodanoj, novo modernoj. Varijanti sa kemijskim preparatima koji su zapravo jednostavno blaži oblici onoga već postojećeg, jednostavno nemaš garantiran rezultat, ako nemaš garantiran rezultat, znači ulagao si novac, vrijeme, podizao već i kao na proizvođača nekakve kredite, uzimao iz nekakvih zaliha, a nemaš garanciju da ćeš uspjeti, sad zašto je nama to važno ja sam rekao. Okružen sam ljudima raznih imovinskih statusa i shvatio sam da zapravo svi živimo nekakav sličan život i imamo poprilično iste probleme neovisno o ja kažem platnom razredu kojem pripadamo ima li stotine, tisuće ili milijune kuna, shvaćam da svojim radom, svojom aktivnosti, svojim djelovanjem neću nikad zaraditi pod navodnicima dovoljno novca. Mogu naštetiti ja kažem, znači mogu desetine hektara zemljišta upropastiti, danas u ovom nekakvom okruženju koje se zapravo nalazi u medijima ja bih rekao, ne u stvarnosti, ne u životu, ne u stvarnim međuljudskim odnosima nego u tom nekakvom medijskom prostoru u kojem smo konstantno izloženi, koji nas konstantno bombardira. Sve ovo o čemu ja pričam apsolutno nema smisla, ništa nema smisla ako ti ne zarađuješ, ako ne ostvaruješ, ne zarađuješ novac jel, novac je u biti smisao velike većine ljudskog djelovanja danas, svi su ne bi ja rekao poklekli nego jednostavno tako smo nas. Mi smo i odgajali uključujući i mene i ja kad sam razmišljao čime ću se baviti, bio je jako bitan taj faktor novca, dok evo nisam otkrio nekakvu drugu dimenziju postojanja, a naravno nalaziš se u problemima, evo mi smo prodali traktor, tražim kupca za nasad, razvijam čak evo neku alternativu što su ljudi preporučili nekakav crowdfunding, pod navodnicima moljenje za novac, opet taj novac, no. I svemu tome ostaje nekakav osjećaj zadovoljštine da koliko god mi bili pod navodnicima u očima nekih neuspješnih i neostvarivali određene prihode ili prinose koje bi društvo ili nekakav drugi entitet nametnuo da se očekuje i da mora biti, stvaramo nešto drugo, stvaramo jedan novi pogled, mislim novi, pa nije to ništa novo, to je staro ja kažem. Koliko je valjda i čovjek da tko god se nalazi u toj prirodi shvaća da do neke granice iz nje možeš uzimati, možeš se njome koristiti, ali preko toga zaista stvarno nema smisla. … Bač sam vam uspio pobliže objasniti zašto, kako ta … poljoprivreda, čemu, koji su to zapravo bili uzroci, ja i dalje ostavljam prostor. Ne bi se htio uopće. Ja ću prezentirati kao netko toliko bahat i sveznajući da ovo što sam vam ispričao je apsolutna istina, zato je u biti i dijelim konstantno svim ovim videima koje objavljujemo, dijelim tu neku svoju pod navodnicima svoju istinu, svoje shvaćanje, svoje poimanje da evo mi netko kaže to mi izabrio si totalno, znači to priča o nematodama, to je totalni promašaj, priča o herbicidima u tlu, totalni promašaj, znaš, prirodna selekcija ili ljudska selekcija, totalna selekcija. Znaš ono da mi netko kaže argumentirano da ja istražim, kažem iako su nas programirali dosta s tog nekog. Kroz školu, školovanje tim nekakvim znanstvenim pristupom, ali evo kažem dozvoljavam da mi netko pokaže, dokaže, ukaže i da me izvede na pravi put mada evo shvaćam da sam na taj način možda malo ipak drugačiji od drugih, mada ima nas dosta takvih to sam isto shvatio, nisam ja sam jedini pod navodnicima budala, dosta ljudi sve više i više zapravo ljudi razmišlja na sličan način i tražimo taj model evo. Vidite i sami šta radimo, tražimo kako da taj nekakav zaštitnički mentalitet prema prirodi i okruženju uklopimo u naš svakodnevni obiteljski život iz kojeg je ipak ja naravno priznajem nemoguće izbaciti novac kao nekakvo sredstvo razmjene dobara, razmjene energije zapravo. Novac je u principu energija koju smo pohranili u obliku papira, tj. ne u obliku papira nego u obliku misli, vjere da je novac važan, vrijedan i sl. Evo toliko za sad, možda malo sam vas morio, ali dobro znam da u biti dosta ljudi u startu otpadne, to je za očekivati, ne zanima svakog baš. Hvala vam još jednom, evo kažem u skorije vrijeme ću početi malo objavljivati i na neki, ne na neki, na svaki način promovirati tu nekakvu našu crowdfunding kampanju gdje ćemo zamoliti, ne tražiti od ljudi koji prepoznaju nešto u ovoj našoj priči, u ovom našem stilu života nešto vrijedno. opstanka ili evolucije, nastanka razvoja da to podrže evo kupovinom nekakvih naših proizvoda što kaže unaprijed da skupimo neke novce, da podmirimo neke obaveze koje su nažalost ostale nepodmirene angažmanom na, mislim vlastitim mojim angažmanom na nekom drugom frontu no o tom potom, hvala još jednom za pažnju, znam da vas je nekolicina sigurno izdržala i evo. A to ste i svi vi koji mi dajete nekakvu podršku i kroz poruku i kroz komentare i prije svega vam se zahvaljujem jer evo sva ova cijela zapravo ta naša priča na društvenim mrežama opstaje zahvaljujući vama koji ju naravno pratite i evo u njoj nešto prepoznajte, čujemo se, vidimo se do sljedeće prilike, bog.