🎥 Frezati ili zatravniti?

Kaže osim kada ćeš se obrijati, drugo najčešće pitanje koje mi ljudi postavljaju, a oni koji se naravno žele baviti voćarstvom je zašto ne zatravnimo nasad tj. zašto konstantno frezamo i bavimo se zemljišnom obradom, u ovom videu ću vam pokazati tj. pokušati pokazati tj. dokazati zašto to radimo, koje su prednosti zemljišne obrade. zemljišne obrade i koja su tri, tj. recimo tri glavne prednosti zemljišne obrade i koja su tri najvažnija stroja da to možemo obavljati dovoljno učinkovito. Iz moje perspektive je svrha, tj. 3 su najvažnije koristi zemljišne obrade, zapravo kažem da je svrha trojaka, prvo eliminiramo korove, znači evo vidiš ovdje smo malo preskočili, ali znači rješavamo konkurenciju. Prvo našoj biljci, to je naravno puno, puno značajnije kod malih biljaka nego kod velikih, drugo plitkom obradom, površinskom obradom zemlje sprječavamo kapilarni uzgon vode, znači voda kako u, znate kad gradite kuću pa se radi nekakva izolacija, voda znači ima tendenciju da iz dubljih slojeva migrira na površinu. A nakon svake kiše te se nekakve pore, kako kažu kapilare osvježe i voda ima slobodan prolaz na površinu, kad mi pofrezamo stvorimo jedan sloj rahle zemlje na površini koji u biti sprječava i evaporaciju vode i onda voda se uzdiže do one razine dokle smo mi pofrezali, tu se povećava količina vlage i naša biljka zapravo ima dovoljno vode za svoje napredovanje. I treća prednost koju sam ja otkrio nakon 10 godina, ljudi me pitaju kako je moguće da vi uzgajate lješnjake bez špricanja jer uopće ne prskamo naše nasade, plitkom zemljišnom obradom zapravo uništavamo. Štetočine, znači smanjujemo broj miševa i voluharica s kojima ljudi imaju problem, drugo oslobađamo nekakve spore određenih bolesti u vrijeme kada one se ne mogu razvijati, znači nekakva gljivična oboljenja koja prezimljuju u tlu, mi kada pofrezamo oslobodimo ih u atmosferu gdje uvjeti za njihov opstanak nisu idealni pa ih na taj način u biti sprječavamo da se šire i zaražuju naš nasad i treće kukci i štetočine koji recimo ne znam. Nekakvi ljeskotoči, čak sad stjenica duše ne prezimljava u zemlji, ali nekakvi drugi u drugim voćarskim kulturama kukci prezimljavaju u tlu učestalim frezanjem, učestalom obradom tla zapravo smanjujemo, drastično smanjujemo njihovu populaciju. … Ovaj stroj smatram najvažnijim strojem za zemljišnu obradu iako mislim da se on uvjerljivo najrjeđe koristi, obično ljudi podrivač koriste samo prilikom pripreme i podizanja nasada. Međutim, toplo preporučam svima da ga uvrste, uvrste ujednadžbu, minimalan ajmo reć broj ponavljanja tj. koliko često bi ga trebali koristiti jer barem jednom u svake 3 godine, znači jer tlo se poprilično zbija obradom, kišom, jednostavno hotabanjem, hodanjem traktorom po njemu, mi ga koristimo gotovo svake godine, zašto je on važan? U jesen otvaramo zemlju da se znači preko zime što više padalina slije u donje dijelove, u donje dijelove tla u evo recimo u ovom periodu, mada neki kažu nemoj sad nije dobro, u ovom periodu sada još dodatno rastresujemo zemlju da bi se ta vlaga lakše oslobodila s druge strane, naravno u našoj biljci je puno lakše omogućen prolaz kroz tlo. I zapravo biljka ide prema vlagi, zašto podrivamo recimo kroz sredinu reda, tu će se sad više vlage osloboditi, zapravo puštamo našu biljku, tj. učimo ju da pusti korijen što šire prema vlagi. drugi po redu stroj, po meni zapravo možda čak prvi najvažniji, u biti ima najbolji omjer uloženog i dobivenog, to je sjetvospremač. Prvo i osnovno ne košta puno, drugo ima ga jako puno i novih i rabljenih i širokih i kratkih i uskih, znači može se prilagoditi svim traktorima, ne traži jako puno konja. Znači može ga vući, čak ovaj traktor je prejak za ovaj svjetospremač, drugo tj. treće brz je jako za obradu, možemo ići velikim brzinama, kažem ratari, ratari koji se bave voćarstvom jako vole ovaj stroj za razliku od drugih, 95% korova koje imamo u našem nasadu pogotovo znači kad su nasadi mladi možemo znači prići do njih i možemo ići uzduž i popreko, tako da doslovno oni koji su tek posadili nasad. Dakle, kad malo ušeme, operiranje sa strojem, mogu riješiti više od 95% korova, znači ne treba vam nijedan drugi stroj da obradite svoj nasel, znači da ga obrađujete zemljišno, vrlo je važno ako je moguće, ako ste pravovremeni, nakon svake kiše preletiti sa svjetospremačem da zadržimo što više vlage u tlu, naravno eliminirat ćemo na taj način i sve korove, naše biljke će dobiti zapravo svo dostupno hranjivo iz tla za napredovanje. A i mi ćemo biti zadovoljni kako se naš nasad razvija, a došli smo i do meni najdražeg, osobno zapravo najdražeg stroja, zove se, kaže, freza sa ticalom ili uskočna freza ili freza za unutar rednu obradu. A ovim strojem tko god je posadio nasad zna kolika je velika muka ručno okopavati, pogotovo kažem ako nisi dovoljno blizu prošao s jedne, s druge strane ili nikakvim sjetvospremačem, drugom frezom ili tanjuračom, tako da ovu priču dolazi, ovu priču tj. ovaj problem rješava freza sa ticalom, znači kad voćka naiđe tj. kad ticalo naiđe na voćku ovaj klip uvuče frezu i ona onako samo elegantno obiđe oko voćke. Znači za one kažem koji su baš iznimno marljivi ne bi bilo zgoreg, ostane tu nekakvih 10-tak centimetara oko voćke pa bi bilo dobro možda i to malo pročeprkat ručno, međutim nije nužno, zapravo što ovaj stroj omogućava on omogućava da, tj. što je nama omogućio, omogućuje da imamo puno veće površine nego što bi mogli bez njega, znači ako bi morali okopavati 15 hektara motikom to bi teško našli i ljude i samostalno odradili, a sa ovako jednim strojem. Taj posao možemo obavljati kroz nekoliko dana ono uz pjesmu što kažem. dakle, korištenjem ova tri stroja naravno ima njih još i više, ali recimo da bi ova tri bila nekakva, nekakvim redoslijedom prvo kupit se to spremač, onda nekakvu frezu sticalom, onda nekakav podrivač koji odgovara naravno vašem traktoru, kombinacijom sva ta tri stroja ćete znači definitivno zadržati više vlage u tlu za vašu bilj, eliminirati korove puno lakše nego ručno. I treće, smanjiti stanište štetočinama pa će vam to omogućiti da vaše biljke kao mlađe budu puno vitalnije i da imate siguran sam drastično manje kemijskih intervencija, evo mi ih imamo točno nula.