Tomislav Haršanji i šest najčešćih grešaka pri sadnji voća i podizanju nasada 🍎🍐🍒 OPG…

Prvo napravite ogradu. … Prva, ja bih rekao osnovna, najčešća greška je da se sadnja ne prilagođava uvjetima tla, da se znači voćke sade u mokru zemlju. Što u biti u startu na neki način guši našu sadnicu, koliko god ona kvalitetna skupa i dobra bila, ako ju posadimo u blato, ona će imati velikih problema zapravo da napreduje, a druga greška, evo vidiš rupa u kojoj ja sjedim je pokušala, tj. tako smo mi pokušali riješiti najčešću grešku koju ljudi inače rade, to je da sade, tj. buše preuske rupe. Pogotovo sa svrdlima, znači svrdlo zagladi rubove te naše rupe i korijen ima veliki problem penetrirati tj. širice lateralno, ono kako smo mi riješili taj problem je uzeli veće svrdlo, a onima koji nemaju tu mogućnost saditi sa svrdlom recimo od 50 do 60 širine preporučam da uzmu ašov i još krpaju te rubove rupa, bit će puno lakše nego cijelu rupu kopati ručno, a naša voćka će imati imati puno lakši način kako da se probije i proširi svojim rastom. treća, sljedeća greška koju bih rekao da Ni. Neću reći da je krucijalna, ali dosta pomaže prilikom ukorjenjavanja tj. ona sprječava dobro ukorjenjavanje i to je da ljudi kad dobiju sadnicu uopće ne prikrate korijen, boje se, misle da ako nešto tu režu da će oni u biti unazadit voćku što je zapravo apsolutno suprotno, tako da preporučam svima kad budu sadili svoje voćke ponajviše da skrate one najdeblje korijene jer skraćivanjem korijena zapravo potičemo biljku da ona pusti nove male korijenove dvačice jer kad smo ju izvadili iz rasadnika, te najsitnije, u biti najvažnije korinove dvačice smo ja kažem pobrkali, pokidali, uništili i to je ono što biljci treba da bi ona mogla dalje napredovati. sljedeća greška koju sam često susreo u nasadima jer kažem osim što se bavimo svojim nasadima, dugi niz godina sam se bavio održavanjem tuđih nasada, čak i uslužnim sadnjom, greška je bila da sadnica bude ili preduboko ili prenisko posađena, tako da preporuka je svima, to ću vam i u rasadniku reći, ali najčešće će kažem iz nekog razloga ljudi ne poslušaju preporuke, misle da ih rasadničari lažu ili ne znam što, morate posadit sadnicu na onu dubinu na koju je ona bila u rasadniku, znači ako ju posadimo pliće riskiramo da će se korijen osušiti jer će ga smrznuti i osušiti u biti jedno i drugo, a ako ga posadimo preduboko jednostavno usporavamo rast biljke, duže joj vremena treba da migrira te sokove iz korijena u ostatak biljke i jednostavno usporava. Slijedeća greška koju ljudi naprave i naravno ne znaju da su je napravili je nedovoljno nabijanje, sabijanje tla prilikom sadnje, često sam došao kod kolega u nasad, kažu ne znaju šta je, znači sve su dobro napravili, osušio im se dobar dio voćaka i onda uđemo u priču, e pa taj red je sadio ovaj, taj red je sadio onaj i dođemo do zaključka, jednostavno ljudi nisu dovoljno nagazili zemlju, zašto moramo nagazit zemlju, jer moramo u biti istisnut zrak oko korijena, znači zrak se puno prije ima. Puno više hladi nego zemlja pogotovo kažem u tim periodima zime kada je u biti idealna sadnja voća, tako da u biti vrlo je važno kada posadimo biljku onda jedan sloj zemlje prvo nagaziti prije nagrtanja ostatka zemlje i onda još dodatno nagaziti, znači da ta voćka bude što kompaktnije smještena u tlu. Kad smo nasad posadili, ljudi već često kažem izgube energiju, dosta toga se odradi prilikom pripreme i onda nažalost susretao sam se puno sa situacijama i nažalost sam sam to proživio. Da ne zaštitimo našu voćku nakon što smo posadili jer kao imamo vremena, kad me često ljudi, kad me pitaju šta je najvažnije prilikom sadnje i podizanja, ja kažem prvo napravite ogradu jer moramo spriječiti te naše životinjice koje žive oko nas da nam ipak ne unište to što smo posadili. osnovna zaštita protiv divljači je tzv. mrežica, međutim ona sama nije dovoljna iz mog iskustva i mi to rješavamo u stavljanju međunarodnih kolaca koji u biti služe i za pričvršćivanje voća. Ali onemogućavaju ja kažem srmdačima da dođu i oštre svoje rogove na posađenim sadnicama, tako da te dvije kombinacije mrežica i kolci su se nama pokazale kao Iznimno dobra zaštita čak i ako nemaš ogradu ili kao mi staviš ogradu pa nemaš kapije. znači nakon tih naših 10 godina ja kažem sustavnog podizanja iz godine u godinu proširivanje, zaključak koji sam donio kad me ljudi pitaju koje je optimalno vrijedno stanje, po literaturi može se voćka posaditi i do 15.3. znači proljetna sadnja je i po literaturi prihvatljiva, ali jednostavno iz mog nekog osobnog iskustva u vremenu u kojem trenutno živimo i klimatskim prilikama. Svima onima koji planiraju saditi nakon ja bih rekao 15.2. ipak preporučam da sačekaju još godinu dana, da posade to ipak u jesen, prvo se pobrinu recimo za ogradu, odrade nekakvu sidiraciju u toj godini i slično, znači da ne forsiraju sadnju tek toliko da posade jer previše imam i osobnih i iskustava drugih ljudi gdje jednostavno taj posađeni materijal prvo ne primi se, slabo se razvija, često se dogodi da kad nešto posadiš u jesen bude naprednije od ovog što si posadiš. Adi u proljeće iako je 6, 7 mjeseci vegetacija je. Ajmo reći kasni, tako da evo to bi ne bi nazvao greškom, više bi nazvao nekom preporukom.