Kako izabrati lokaciju za nasad lijeske?

Kako izabrati lokaciju za nasad lijeske? U zadnje vrijeme jako puno promišljam o tome koliki je zapravo utjecaj proizvođača na rezultat poljoprivredne proizvodnje. Iako još uvijek nisam izvukao nekakav kompletan zaključak, vrijedna spoznaja je da je upravo odabir lokacije jedna od vrlo, vrlo važnih stavki, a ona je ipak, koliko-toliko, pod našim utjecajem. Neću glumiti moderne studente i “doktore” znanosti koji će izvlačiti informacije iz drugih izvora i kopirati ih u svoj rad, pa tako podatke o nadmorskoj visini, broju osunčanih dana (za neke sorte je bitan i broj hladnih dana) i slične metrike potražite u brojnim literaturama koje postoje na internetu. Vidjet ćete da je u praksi zapravo nemoguće pronaći lokaciju koja bi udovoljavala svim tim prohtjevima, a sve i da je pronađete, teško da je u vašoj blizini ili da je na prodaju. Idealna parcela ne postoji. Kako sada nastaviti priču o tome da je jedan od najvećih utjecaja koji imaš – a to je odabir parcele – zapravo često vrlo ograničen, jer smo svi osuđeni saditi na parcele koje već imamo ili koje su nam dostupne za prodaju? Pokušat ću to ipak objasniti. Naše je društvo u svim aspektima postalo toliko ekstremno da se rijetko tko uopće više zna naći u sredini, za koju svi mudri ljudi kažu da je zlatna. Naravno da idealno ne postoji i naravno da ne treba lješnjak saditi na močvarnim tlima koja “plivaju”, ali realno, na to većina nas niti ne pomišlja. Ako već i odaberemo manje idealne parcele, svjesni smo da na njima ne možemo očekivati velike rezultate (posadio sam lješnjak u livadu, tako da znam što pričam). Ovaj je tekst više namijenjen kao upozorenje svima koji imaju pristup: “tu mi je lošije tlo za ratarske kulture, tu ću posaditi lijesku” – i onda očekuju da će ona nakon sedam godina doći u puni rod i davati 3–4 tone po hektaru… teško. Birajte ocjedita tla, padine, ipak orijentirane više prema zapadu (ako ne može biti jug, naravno). Dajte prednost zemljištima koja su orijentirana sjever–jug, jer je jako važno redove orijentirati u tom smjeru. Inače se ove preporuke daju kako bi se izbjeglo zadržavanje vode u kišnim periodima, a za lijesku je to dodatno naglašeno jer je nama najkritičniji period – period berbe – u vrijeme kada je realno očekivati da nam kiša pomrsi račune. Doći ćemo do tog dijela, ali vrijedi i sada napomenuti… kiša nam je u poljoprivredi najveći saveznik, ali i najveći protivnik. Tla koja imaju više humusa zadržavaju više vlage, tla koja su u ravnicama trebalo bi drenirati, pa bi bilo zgodno da su u blizini nekog odvodnog kanala. Treba izbjegavati, naravno ako je moguće, zemljišta koja su pored šuma i šikara zbog određenih bolesti, ali i problema s divljači. Već mi je pomalo dosadilo slušati priče o okrupnjavanju poljoprivrednih zemljišta kako bismo bili konkurentniji, kada će proći komasacija i tome slično (ne zato što ja to ne bih htio, nego zato što je to u današnje vrijeme praktično nemoguće). Realno gledajući, voćnjaci već od nekoliko hektara dovoljno su veliki da su sami za sebe jedna proizvodna cjelina, a u zadnje vrijeme se pokazuje da je bolje imati jednu parcelu na jednoj, a drugu na drugoj strani kao svojevrstan osigurač sve češće tuče koja nas pogađa. Obično su koridori takvih nevremena relativno uski i velika je šansa da nam ipak neke od parcela prođu “nekažnjeno”. Tako da nije grijeh ako je voćnjak na više strana; naravno da to nije idealno, ali daleko od toga da nije isplativo za uzgoj. Svakako, prije nego krenete u sadnju, pokušajte izbjeći “metak” – nemojte baš saditi na svaku parcelu i misliti da će to biti dobro… neće. Ako je parcela u zoni mrazišta, sve može biti dobro dugo vremena, a onda par godina zaredom izostane urod. Ili sadite u livadu, kao ja, pa dođe nekoliko kišnih godina. Odjednom se sadnice koje su super napredovale osuše. Sad znam da tamo ne vrijedi iste niti podsaditi, jer ako dođe opet neka ekstremno vlažna godina, isto će tako nastradati i stablo staro 5, 10 ili više godina. Ako izbjegnete tu nekolicinu ekstremno loših lokacija, na svim ostalima se već puno lakše diše i proizvodnja ima smisla. Opsrkbi se zdravim slatkišima, naruči HAHA lješnjak u čokoladi (10.12.2025 zatvaramo narudžbe): https://www.opghaha.eu/products/cokoladizirani-ljesnjak #samohaha #opghaha

Fotografija