Rikijevi dojmovi o Istarskom.

Zadnji put je kiša padala pa nismo mogli do nasada, sada sam ga malo … … pa sada bi mogla početi isto kako mi se čini, znači jedine dvije kiše koje smo vidjeli u zadnja tri mjeseca su bila kada … kada sam ja došao … evo vidi sada smo došli kod Rikija u nasad, pita me Riki o čemu ćemo pričati, rekao ajmo malo pričati, evo čekaj nemojda prođeš gle odmah, šta je pravi liječnik jel, za dobar dan. Pa meni su dojmovi odlični, znači od svih sorti, mada ja nemam baš iskustva velika, znači imam te dvije sorte, istarski i rimski i imam ga u omjeru otprilike pola, pola, nije to po parcelama tako, ima i čisti istarski i čisti rimski svakako. A za mene koji radim prodaju liječnjaka na malo, istarski je najbolja sorta, bez ikakvih konkurencije bilo koje druge sorte, ne znam za dobar dio talijanski, ne mogu sad ja reći za Adela Langu ili ne znam nekakvi za Gifoni, znam recimo, njega povremeno imam, ali kako se zove istarski je tu daleko, daleko najbolja konzumna sorta. Dakle, naravno prvenstveno zbog prženja i znači nikad ni nijedan kupac nije tražio da je ono izrijekom tražio na neku sortu osim Istarski, znači to je definitivno i što se tiče ovako nekakve stabilne rodnosti, znači Istarski je tu stvarno ono doslovno iz godine u godinu osilacije su možda 15% maksimalno. Ako ne bude nekako zlo, stvarno redovita rodnost, plod zdrav, nekakve probleme koje ima rimski sa truleži jel, znači sa smećem truležu to kod istarskog u principu nema tako da ja nemam tu nekakve negativnosti, negativnosti većina istarskog je. U tome što je slabo bujan pa je zahtjevna ta rezidba, a da dođete do ne znam evo ovakvih viših drva, stvarno treba godine proći i treba znati kako rezati, nije tako jednostavno. … nije baš često za vidjeti ovako impozantno, istarski, obično je on kržak i drugo ja kažem moram podat priznanje, nisam vidio nigdje ovako zeleni, zdravi istarski, obično ja kažem. Ne, ne, ne, isto, isto je, svugdje nije to nikakav ono, jednostavno u ove godine nije bolesti bilo na ničemu. … A sad sam bio u par nasada, on nije, istarski je tradicionalno za moj primjer loš i kod mene isto, rimski mi je izlaz super. Dakle, istarski mi uvijek izgleda bolesno, onako žute točkice po listu, počinje opadat list, bla, bla, pa nije ovdje do evo dok sad nisu se pojavile znači ove od vrućine gore lišće to je počelo jednostavno goriti, ali do tad je bio baš onako zdrav i nisam imao nikakvog problema sa bolestima, stvarno ove godine dosta je suha godina i to naravno nosi da nije ja puno bolesti. 10 hektara radim, da, ali nedostaci, to sada možeš vidjeti ovdje, recimo drvo je se osušilo, znači tu smo u redu i to je drvo, može se ovdje vidjeti, znači to je bio. Pa onako poprilično veliko drvo koje se jednostavno u jednoj godini se ono, mislim vjerojatno se ono osušilo par godina i znači evo recimo nakon što sam ga odrezao iz njega su izašli ovi, ali od tih nema ništa, znači oni će vući možda godinu, dvije do koje ovako nečega možda malo više će narasti i oni će se osušiti jednostavno. Da, sad tu i ima nekakvi ono, to me glavno kad me pitaju i šta misliš koja je to sad bolest, jel? Znači apsolutno nevažno koja je bolest zato što kod nas u voćarstvu lijek za svaku takvu bolest je izreži, iščupa, izvadi, ne znam vapru, ostavi i loprskaj bakru, mi zapravo nemamo čime liječiti liječnjake i općenito i druga. voća i Tako da ja ustanovim koja je tu bolest nekakve, ja u principu nemam nikakav tako, sve se svede na to da podsadi ako možeš izbjeći to sadno mjesto, pomjeri malo i to je evo sve što se može da U odnosu na Rimski ove godine, Rimski ove godine je meni nešto slabiji, evo ovo je Rimski, tu si malo. Prošle godine je malo klasično rimski, znači jednu godinu u prerodi, sljedeću godinu rodim slabije, može se tu nešto dobiti sa rezidbom, nije on sada ove godine da nema nijednog ploda, ali reći ćemo da je prošle godine bio kočičak pun, a ove godine slabije, vjerojatno kada bi se to stavilo u nekakav prosjek da on rodi koji istarski, samo što nije svaka godina jel. Što je onaj gore, znači ako te u dobroj godini opegla led onda si u banani. Cijela grana, ovo je vrlo zahvaćeno, znači ono će isto za godinu, dvije doći na sad probamo mi odrezati granu niže jel, međutim nije baš, bolest dolazi od dolje da i sad u principu mogu tako pola nasada izvaditi jel i to se širi i na rimski i na istarski, na istarski je možda one. Dakle, slabiji vigor ima pa više se osjeti na njemu, na rimskoj slabiji ali isto se pojavi bolest, tako da sve te znači tipa do 10-te godine u principu takvim stvarima ne vodiš, kad dođe jedno drugo zanavljanje, ja sam ovo pomladio možda dva puta već do sad. Jer od desete godine već ako hoćeš zadržati rodnost na Istarskom moraš ga pomlađivati, on već nakon desete godine, ne znam do 12, još kako tako, nakon 12 on stvarno počne padati malo rodom i tu jednostavno moraš raditi pomlađivanje i to mijenjanje grana je znači glavna nekakva zadaća kako očuvati zdravlje ljeske, ja ovdje, ovo je jedan od nasada. Znači imam 11 parcela, tih 10 hektara na 11 parcela i svagdje je drugačije jel, negdje je to ovo neko nisko salvo, negdje je to grm. A ovo nisko stablo obnavljam tako da se znači u nekakvoj visini recimo, evo oni su ovdje, vidite evo ovo je jedna grana koja je odrezana i puštena je nova grana kako bi u nekom periodu pa evo sad vidim recimo da ovdje dosta su se skratile rodne grančice, ona će vjerojatno u nekom periodu biti vađena. A vidjet ćemo da li će odavde izaći nekakva nova jel, kako gle ovdje ostavljena ova nova, ova će ići u nekom periodu van odnosno možda će dio ići, to sad, ja mislim baš onako specifično, nema tu, evo i ovdje ne znam, da, svaka je, jel ono mi bi htjeli ostaviti, a kad ne ostane tu grana tamo gdje bi ja htio, nje tamo nema, nemaš ti tu izbora, moraš birati od onoga što ima. Kod grma imam dosta dijelova gdje imam grm i ovo ću ja prebaciti na grm, ali evo jednostavno da bi se prebacilo iz stabla u grm ti moraš ostaviti, znači ja ovdje kemijski suzbijam izdanke, tu moraš ostaviti izdanke, a ja ako ostavljam na 10 hektara izdanke meni je to kad dođe rezidboja katastrofa, tako da ja onda prebacujem u principu parcelu po parcelu, onda ostavim jednu godinu da rastu izdanci. I kad izdanci probiju u principu onda se reže, ima taj neki sam postupak sebi posložio, ali cilj je evo recimo da dođe u nekakav grm barem ovakav ili sa još više. … Slučajno je tako ako uspijem 8, 12, 15 nije nikakav problem. Što više, rekao bih to bolje, jer onda imaš mogućnost da ih uklanjaš, oni kad ostare, jednog reži, da, pa slično što je sistem otprilike koji. Kolega Menad je objašnjavao, ja isto na takav sistan već imam nekoliko parcela gdje sam prešao i pričao sam ti da su, meni su rezultati jer nije, znači nije to možda najveća moguća rodnost na tom, a možda je, ni ne znam. Ali je meni najjednostavnije za obradu, tu se znači dođe vrlo brzo se zasjeni, smanji se rast trave, manji mi je rast izdanaka u takvom nasadu i rezidba mi je puno jednostavnija, evo znači doslovno, ne jedan blizu, imam skoro 30km, onda ćemo to drugi puta dosljediti, ostavljamo to za tu du. A ovdje si znači pripremio teren za berbu, brsko jesu, a nešto, ja sad tu vidim negdje da se malo žuti, ali ovdje recimo vidim da se ne žuti, tako me to zabrinjava jer ove godine je bilo katastrofa, znači opcija gdje je prskati po golom tlu, gdje nema trave, a najgora opcija. Kad ti očekuješ istarski da krene, u biti ajde svi pričamo o istarskom loše samo zbog te berbe, ti si to riješio sa posebnim strojem. Kolega Maras nas muči ta sporost i nemogućnost učinkovitog skupljanja zbog komušine, ti si to recimo kako kažu prevazišo, a kako je priča sa kad kreće on tebi opadat, koliko dugo opada, velike kako to izgleda. … Ma tu je klasični problem drugi istarskog što predugo opada, znači rimski već zaboravimo u berbi, a istarski ostane još gore. ja sam to, nisam to riješio, nego tako radim da radim više trola. Znači, barem najčešće u 3 prolaza. Prije smo pokušavali to trest, stručno i sve, ali to je nula bodova, ništa od toga, mora pasti sam, jednostavno od toga previše bi bilo da ideš sad svaku parcelu trest, tako da u tri prolaza, u prva dva prolaza najčešće ovo berem po suhom gdje znači nema nikakvih problema, treći prolaz mi ostane po najčešće nakon kiša, ali to mi je nekakvih možda. I dobra stvar je što istarski, rimski kad padne na tlo puno brže će početi truniti na tlu nego što će istarski, ali tada istarski i ako ga obireš poslije kiše malo je bolje, nije toliko trunog da bude i toliko lošeg, mada Evo zadnjih godina zbog Martina i taj … Da, prije su ljudi brali istarski taj, po mjesec dana je bio na podu vezi ikakve štete, sad više nije … Da, nije mišljenja. … Ma mislim, puno je se stvari u zadnjih godina promijenilo, da, tako da klima je definitivno donijela svoje … Kad ti idu ti ajde. U biti šta ljudi me pitaju jel šta da sade i sad ja nikad neću moći reći sadite to i to, nego ću moći reći e ako sadite istarski očekujte prvi trag u kada, kada bi krenuli, da, da. Pa prvi tjedan u 9. mjesecu je ono u principu Da, definitivno prvi tjedan u 9. mjesecu krećem, ove godine ne mogu to reći da će biti prvi tjedan nego ove godine sve dva tjedna otprilike kasni, ali neće to puno ni kasnije ako ne bude baš prvi tjedan, možda ne 7.9. bit će 10.9. recimo ili ne znam 15. ne mogu točno reći, ali kako se zove to je nekakav trenutak kad će ići. I dobro je kad, do kad, otprilike? do otprilike 1.10., možda ne znam 10.10. neki dan da se dogodi, ali to je ono kraj već stvar. Znači sredina 10. mjeseca možeš gledati da je zapravo gotovo, nije to ono za sve sve tebi ga da je kasno. Pa za svi svete, nema smisla, ne možeš gotov, ajde čovjek je rekao išao je za svi svete, brat rekao je jebemom Rimski padne, pazi, ja sam sad imao ne znam 3 godine berbu, ja sam rimski završio, 5.9. je rimski bio, to je i kod tebe vjerojatno, zato ti i krećeš prvi trag. Ja prvi trak krenem zapravo kad mi dovoljno rimskog padne, a onda istarskog šta pokupim u tom jel rimski ne smije dugo dolje biti Uglavnom i jedna i druga sorta, govorim za istarski i rimski su po svojim problemima podjednake, ono što nije problem rimskom to je problem istarskom i obratnom, ali tada nema tu Ja to jednostavno razlučujem na, znači da li bi se sadilo istarski ili se sadila nekakva talijanska sorta uključujući i rimski, meni je razlika jedino kome vi to mislite prodavati i na koji način, jel', ako je to nekakva znači klasična odradite znači berbu i ide to na sušenje i dalje na prodaju u Ljusci ako prodaje se onda definitivno bi dao prednost talijanskim sortama, stvarno je jednostavnije, znači vi kad režete. Rimski tu izobilje grana koje su lijepo otišle na sve strane, to može rezati. A kako se zove, a kada se reže istarski to stvarno treba filozofirati, izmišljati jer on je sav lego i problematično je, međutim ako se ide znači tu neku prodaju na malo, ako se za to postoji tržište onda je tu istarski po meni ne, ne, definitivno nije ravan. A mi jesmo kažem skloni svi žaliti se na istarski, ali ono što ti kažeš ja sve više uvažavam i spominjem, znači kontinuirano rodi, dobro rodi. Kvalitetan je plod, cijena mu je loša u industriji, Talijani ga ne priznaju zbog veličine i sad to nama u zadruzi pravi problem jer dobivamo neku najnižu cijenu, ali što ti kažeš, znači za prodaju na malo, tko god ja kažem da hektar sadi, ne mora smišljat, sadi istarski. A strojevi zahtjeva stvarno, neku, ajde recimo to tako težu mehanizaciju ustvari, nisu talijanski strojevi prilagođeni za njega i tu je nekakav problem, ali nisu to sad već, ljudi su i prilagodili te komušače na usisavačima i ne znam, na šneku se postave one dodatne, tako da odradi se i to, nije to. … Pa nevažno, ne kupiraju, ja ne tražim autorska. Doskočit će se toj maniji, toj komušanju Da, hoću reći da ne bi to trebalo biti nešto što će donijeti odluku prilikom Da, sad je sort, jel' Pa da, objektivno sad kad kažeš do 15.10., mislim u nekim normalnim uvjetima. Ne, tu problemi nastaju znači to se dolazi već u zonu godine kad je vrijeme nestabilno i tebi sada ako se pojavi kiša nije čovjek čekao do svisveti da padne liječnjak, nego on je vjerojatno imao Također je period kad je kiša padala, pa nakon kiše ti tri, četiri dana moraš čekati da se osuši pa bude još ono magla, loše vrijeme … potrefi dan kad uopće ga možeš brati, a to se stvarno može razvući onda i do ovoga, to je problem, tu je, kažem tu talijanske sorte su definitivno u prednosti, ali s ovim nekim drugim stvarima meni je definitivno istarski bolja sota. Da, to me ono često isto ljudi pitaju hoću saditi i u principu imamo 50 godina, znači prvi rod neki, ozbiljni rod, ovo sve je ispod, znači kad netko bere u petoj godini, to je ništa, to možete tako reći, hobija malo odraditi, ali prvi rod je na 10 godina i tu kakve su sad godine sušno, sporove. Pronaprijduje, suši se jako, teško se prima, znači ja bi skoro do penzije došao do 1. … Da, da, da, nije znači više za sadit, a eto šta bi savjetovao isto ko i ja možda što kažeš, na manje površine ipak istarski favorizirat tamo. … Sve se svodi na to kako ćete to prodavati, ako imate tržište super istarski, ako nemate tržište nema čak ni veze koliko je velika površina po meni, ako ćete to To će vam biti nekakav dodatni izvor zarade pa ćete imati ne znam to na jednom hektaru recimo. Pošto isto može biti, ima sad i tih onih manjih skupljača, tako da može, nije pretjerano to nešto teško za uraditi, ja mislim da je tu isto talijanska sorta u prednosti bez Daniga, e ali koju talijansku sortu to stvarno ne šta? Meni kaže kod ovih izbora sorti nas je zapalo šta je zapalo, na samom početku nije bio drugi izbor i bolje da je tako, da smo imali izbor 10 sorti tek onda bi nas totala jel bi ovako smo išli ono šta se je valo to je to Nažalost i u drugom valu ti se to dogodilo, svi stalijanske sorte su ti svi sadili otprilike kako su ih savjetovali iz Ferreira, a Ferreo je svugdje u svijetu sadio. 80% đifoni, 10% nokioni, 10% romana i sad i svi imaju đifoni, sad kod nas je bila priča, čuo si možda kad sam bio kod tome. Ja imam znači, rekao sam na 11 parcela, udaljenost ove parcele do najdalje parcele 30km, znači ovdje mi dođe otprilike tjedan dana ranije sve. A ista sort, ista, potpuno ista sorta, znači u tih 30 km dobili smo tjedan dana razlike u berbi, ne samo u berbi, nego kretanju vegetacije, u svemu je razlika, tako da netko kad ispriča da je kod njega dobar đifoni, a to je udaljenost od nas 200, 300 km, to apsolutno ništa ne znači, a sad ići istraživati, znači da vidiš da li je neka dobra sorta, vjerojatno treba 15-tak godina, da ti vidiš neku manu koja se nije na početku pokazala, da. Tada da to ja mislim da Jednostavno tu nam je struka zakazala te neke parametre koje smo mi trebali dobiti od struke. I malo nekako detaljnije tu zapravo ni struka nije ni znala kod nas rekao bi Da, nije definitivno to je bio početak, ali evo i sad mi nismo više na početku, mi smo 20 godina dalje, ja čisto sumnjam da struka može dat sad nekakav odgovor šta da se radi, u kojem će periodu doći džifoni kad nam dolazi, da je to stvarno neka točna informacija, a ne ovako jedan kaže ovo, drugi kaže ono što ne nužno da ti ljudi krivo kažu. Ne, nego jednostavno na njihovom području je tako jel. … To će uvijek biti problem, ja svima kažem sve što mi ovdje pričamo ne samo u ovim videima nego ono što i ja pričam u onoj nekoj svojoj ha-ha priči sve to treba uzeti kao više svjedočanstvo, a ne kao savjet, to je ono ja ti pričam kak je kod mene, to uopće ne mora biti tako kod tebe, možda može biti tako kod tebe. Ma neću uopće oko toga dužiti iz razloga što sve što kažem slijedeća godina me demantira jer kako se zove neke stvari koje u jednoj godini tako izgledaju, nagodine se promijeni sve. Nitko nije rekao loše stvari koje ti donosi navodnjavanje, nisi skužio i nigdje nema nekakvih egzaktnih pokazatelja koliko je veća rodnost, ja smatram da je da bolje rodi, međutim koliko bolje rodi, da li je to 3%, 5%, naravno da će onaj trgovac koji prodaje reći 30% ćeš dobiti više i ja sam imao evo ne znam u godini kada sam intenzivno navodio. Znači razlika, imam parcelu preko sad, znači evo 200 metara dalje od ove iza kukuruza ovih u principu, tamo jednostavno nisam razvukao navodnjavanje ili preko ceste, razlika u rodnosti nije postojala ili nije bila meni oku vidljiva, ona je možda mjerljiva da je netko, e a to nam fali taj znači podatak, nije problem, ljudi su i spremni investirati stvarno navodnjavanje, velika investicija i ne toliko što je velika investicija nego obaveze. Znači ja rekao sam imam 11 parcela, znači pali ovdje, agregat vozi na drugu lokaciju, dotoči gorivo ovaj se pokvari, mislim da ne pričam, nitko nam nije rekao gle to će nam donijeti to i to, to treba raditi toga, međutim dobro sad dolaze stvarno godine. U kojima očito će biti navodnjavanje nužnost, mada u ovakvim recimo ekstremnom u ovoj godini slaba valjda je navodnjavanja. Ne možeš ti nadomjestiti, mi imamo manjak, ja mislim jedno 200 litara kiše sigurno u ovom dijelu kad je na lijevo i ono poreće je bilo stvarno ok, ja sam mislio akumulirala se vlaga ili ne, ali sad vidiš da nije bilo kiše … A ne može navodnjavanje, tu količinu jednostavna navodnjavanje ne može nadomjestiti odnosno možda i može na lokacijama gdje se voda nalazi na nekim manjim dubinama, ovdje kod nas voda znači ne znam bunare 30 metara, voda je na 15 valda metara što znači da ide na Ne sustav pumpe, nego sustav agregat plus dubinska ona raketa, pumpa koja ima daleko manji protok i više onda ne možete navodnjavati cijelu parcelu nego po sekcijama što znači ovdje neću dolaziti jedan dan pa pustiti da to cijelu noć recimo radi, nego ću dolaziti 4 dana. Što je meni kod kuće nekih 15 km tada to ono i ima svoju cijenu i dobro treba čovjeku odvagnuti tu investiciju da li je to. To je ono što sve češće i ja s tobom pričam i ispitujem te, to je pitanje te neke racionalizacije proizvodnje jer s obzirom na ono što ti liječnjak može donijeti. Objektivno, ne možeš mu baš sve dati. … Pa ima tu, ja kad poslušam, kad mi netko ispriča s čime sve je prsko, znači 6 puta je išao sa prihranom, pa je bor dodavao, pa evo, ljudi moji, ja kad bi to sve stavio na papir, ja ne znam koji to urod mora biti, možda je netko stvarno imao urod koji to opravdava takve, ali jednostavno moramo, da moramo znati da ovo nije jabuka, ovo nije malina, ovo nije Ne znam, nekakvo voće koje ima prihod po hektaru od recimo 15 tisuća eura, pa sad vi možete tu onda naravno dati sve kako bi se ostvarili. Ovo je relativno skroman prihod po hektaru i ta nekakva crta kad se podvuče, nadam se da na kraju neće većina otići. prodavačima ovoga, uvjetnog gnojiva jer to vam je sa tim gnojivima, to je ko sa osiguranjem, ja imam jednog kupca, ustvari jednog trgovca i to je gnojivo najbolje, nigdje nisam čuo da je netko napisao naše gnojivo jer nije najbolje, onako srednje, ne znam, svače je najbolje, dobro, ne ima tu, bez daljnjega treba sve, ali kažem to stvarno treba onako racionalno sagledati šta se dobije s tim, da li ima potrebe. Sad sam baš pričao putemstvo sa Zlatkom pa smo pričali kako ono u Italiji. Neki moj dojam je da se oni time bave zapravo ekstenzivno. Znači ono minimalni troškovi, minimalni radni sati i onda prinosi od tonu i pol do maksimum onih znači kakve 3, 4 tone po hektaru to kod njih ne postoji razumiješ ne zato što moguće, ali kad sam kažem ti prolazio rijetko gdje si ti imao priliku vidjeti ovako sređene nasade kao kod nas, znači nekako imam dojam da oni ne pokušavaju. Ako pokušavaju što manje dati, pa šta god dobiju super, a mi nekako pokušavamo što više dati i što više izvući, a ne možeš izvući više nego što ima ta biljka ima svoj kapacitet možda na 5, 6 tisuća eura po hektru i sad na tebi je da probaš. Je, pa i ja sam iz početka, znači tu se radilo moram priznati daleko više, od tla bilo je uređenije duplo nego sad i znači rezidbu sam radio, ne znam dva reda sam rezao na dan sa istom ekipom, a danas režemo pola hektra na dan, znači jednostavno skužili smo ako budemo išli to radnu snagu plaćam ko i svi, ako budemo išli to takvim putem. Svu zaradu mi pojede, znači troškovi. Međutim, nije to rezultiralo manjim prinosom da sam ja sad lošiji ovdje sa svim, znači vidim ja da neke stvari koje sam radio. Da li je upitno da li, ne znam ta količina umjetnog gnojiva kojeg sam bacio, da li je ona potrebna? Da li je ona iskoristiva, da li to biljka može kapitalizirati tada, mislim i dalje sad još uvijek možda bi neke stvari moglo se racionalizirati, ali već poprilično sad stvarno evo mogu reći da tih 10 hektara bez problema ja i supruga obrađujemo, čak bi vjerojatno mogao i više, znači nekakve. Ne znam, od, bilo koja zapravo radna operacija, da li košnja 10 hektara, mi pokosimo u 2 dana, to je kompletno pokošeno, ako je zaštita isto, zaštita se znači 2 večeri, ode se i ima 2 atomizera i odradi se bez problema, ali iako mi je daleko mene ubije taj put, jel, do svake parcele, je, je, definitivno, pa ja sad vremena vozim se traktorom, ne dođem, je, do onih daljih parcela. Tako da tu se stvarno može sa dosta malim. Radom, recimo to tako, možda nije dosta malim radom, ali nije pretjeran rad, da se to racionalizirati, ako imaš dobre strojeve, može se velika količina raditi … u biti 20 hektara ako ima svu mehanizaciju, ako ne radi znači nekakvu preradu, mislim da do 20 hektara može raditi a i to je onako … mislim da je to neka proizvodna cjelina gdje u biti ti se sve na neki način isplati. I si nadogradio primarnu proizvodnju ajmo reći u ovom nekom sekundarnom i ajmo reći da opet iste sekundarne krpaš primarno. Rekao bih 70% posla, 30% radimo u voćnjaku, daleko više u preradi sporija je i zahtjevnija, ovdje puno, puno brže se odradi ovo sve u voćnaku osim rezidbe znači rekao sam sve je mehanizirano, a i rezidbu smo došli do znači nekog tempa od pola hektra na dan što je ono stvarno znači za nekakvih 20-tak dana mi odradimo rezidbu jel niti to nije neka velika ekipa. Dobro, doći ćemo sigurno malo, ta rezidba je ono, javio mi se jedan kolega, mislim kolega kupili su nasad, pričao sam ti nasad tamo u Srbiji i sada kao imam neka pitanja, mogu ja pomoći, reci može, imam kaže tri pitanja, prvo pitanje je kao jel mogu savjetovati literaturu, ja ako koju literaturu, nema literature, ne znam u principu, neću reći da nema nego ja ne znam, drugo je bilo pitanje kao kalendar prskanja. Kakav kalendar, upravo si ti sad rekao ono imaš dvije parcele 30km, nema tu kalendara, ma i kalendar ti je najaviti kišu cijeli slijedeći tjedan, kak ti sad možeš po kalendaru, ti moraš ili prije te kiše ili poslije te kiše, a ono razvuče se nekad, to su recimo neke dvije stvari o koje sam rekao da Neću reći da ne želim ili ne mogu nego možda da reći ćemo da nisu na redu i onda je bilo pitanje u biti rezidbe i nekako sam si dao sada trud da pokušavam što više saznati od vas iskusnijih. Ali imate neka iskustva gdje ste da prostiš zajabali, šta ne bi sad više ponavljali, koju operaciju bi sigurno izbacio, šta je bilo ono neki totalni promašaj u početku. … Ja sam sadio zadnji nasad prije 7 godina čini mi se, tada sam iza sebe već imao 12, 13 godina jel već koliko? Najstariji nasad i bio sam najpametniji na svijetu i opet sam napravio brdo grešaka, znači katastrofa, sve me demantira šta god odradim. što se tiče rezidbe mislim da ja zapravo nemam neko veliko znanje oko toga, ali koliko sam skužio mi ne treba jako veliko znanje oko toga. A ako ćeš zadržavat se kod svakog ne znam pola sata i rezuckati, vjerojatno ono čovjek bi skužio treba izvaditi suhe grane, ima to neka svoja pravila, nije sad da baš ne možeš, da bez ikakvog znanja možeš rezati, ali bi rekao da… Teško šta se puno može i pogriješiti, tako da to jednostavno svako reže na neki svoj način i ne znam ni da li je tu jedan krivi ili jedan isprav. ja sam tu dosta bio kod rezidbe, recimo mi vidimo da neke grane bi bile dobre za ostaviti, to je mlada grana koja će ove godine roditi, sve to je, ali ta meni grana ulazi u prostor kud traktorom prolazi. Ostaje ona grana koja ne valja, a šta da radim kada je ona na onoj poziciji gdje treba, onda ne znam trebalo bi zanoviti ovu granu, je ali kada tu nemaš drugu granu koju bi to zanovio, tako da nije to baš tako ono egzaktna znanost da e točno sada vama će doći, vama da dođe troje rezača na jedno drvo svaki bi drugačije ga vjerojatno odrezao, kod nas je sistem u principu nas najčešće troje. 2 reže. Četvrt je obično nestručna osoba za izdanke, ali ovi što su stručni mi krenemo jedan red skupa režemo, onda se doslovno dogovaramo za svaku granu i rezidbu radimo. Znači s obzirom da imam 10 hektara uvijek postoji šansa da nešto ostane neorezano, zato onda prvo se ide uvijek raditi ono što je najvažnije, znači prvo motorka ide, motorkom se uklanja u grane koje ulaze u profil traktora, to je najvažnije eventualno koje se jako križaju da je prešlo s jednog drveta na drugo ili tako. Nakon toga imamo finu poravnanje profila, znači stane se na metar i pol od drveta, velike škare i šiše da, da dobeš, znači kada riješiš profil ti si već pola ove rezive riješio, ostanu ti dolje izdanci koji su, zapravo izdanci su pola da ne glašim, znači izdanci su polovica ovog gornjeg pola je kada riješiš taj profil, ostatak ovo između onda idemo. Sporuje malo i traži se znači da ne smije biti pregusto, ne smije biti, treba negdje malo pustiti da sjena, Bože, da sunce uđe, da, ali opet i to stvari koje su znači išli smo isto na početku na nekakva ta stručna savjetovanja, gledali pokazne rezidbe, ma ja sam odbacio 80% tih stvari, da, jednostavno radio sam na takav način, to je ok, s jedne strane. Ali je to dovodilo do toga recimo da se istarski grm raširi ovako, jel ja njemu pučim svjetlo u sredinu da bude bolja rodnost iznutra i sve to, to automatski rezultira da dobiješ iz Danke prvo dolje ili osunčanje dolje, drugo unutra, unutar grma gdje je dobilo svjetlo počnu grane rest ovako križac jel i tu se crpe, ja opet i na godinu moram izvaditi i dobije se to da se grm jako rašire jel, tada smo onda to morali modificirati. Onda istu stvar i sa prelaskom sa ne znam stabla na grm, kod obnavljanja grama bilo bi logično i tako i treba biti, znači da se vanjske grane ostavljaju koje imaju vlastiti korijen. Dolje, znači ne grane nego ove mladice vanjske kako bi se dobio, obnavljao grmo, međutim meni se to pokazalo, znači ako vi stavite vanjsku granu, a ostale u sredini grmova, ovaj koji već imaš, tu vanjske grane se izbace van. … Da, tada smo i tu morali priču modificirati, ne znam kod istarskog je. Ja ne znam, ljudi kažu ne bi trebalo se grane prikraćivati recimo, a kod njega je opet sistem da on znači u jednoj godini može izrasti mladica gore pri vrhu recimo od metar i ti tu mladicu ako ostaviš na te visine slijedeće godine kad bude na njoj rod, jednostavno pod težinom roda će se ona saviti. I ne samo težinom roda, čak težinom lišća, možda neće ni roditi navodno, ona se savije i ti dobiješ ovako jednu granu koja nakon te sezone mora ići vani jer otišla je ovamo, ovdje si dobio opet nekakvu mladicu i ti se vrtić, stalno ti istarski ostane na visini od ne znam 3 metra. mi smo skužili da dok je ova visoka ovako, mi je prepolovimo na pola, će je zadebljati, na njemu će izaći naravno, skinuti je rod. Ta nagodinu neće roditi, to je ta žrtva, ali ste dobili pola metra višlju tako, znači biljka kad dođe gore u neku visinu recimo 4 metra, e onda tu već se može očekivati nekakav prinos jer ta biljka onda ima recimo kvadraturu. Možda ne znam 7, 8 kvadrata gdje tu će nekog roda biti, ali ako je biljka evo ko ovaj koji je podsađen recimo ne možete na njemu očekivati da će sad tu biti ne znam 6, 7 kila jasno onaj koji je recimo velik ko ovaj tu već može nešto i dati, tako da cilj je da se dobiju što više. E sad, to nije nužno ni jedini način kako da se dobije, ali meni je se pokazao taj dobro Vjerojatno ima i drugačije načina i kažem ja za rezanje nisam neki maher Pa ja sam gledao u Orahovici i Višlja puno, puno veće i sve isto, baš su u tom trenutku kad sam bio rezali su, pa su ih obnavljali isto još uvišli kudikamo, ali tamo je Ali jako je važno ovdje recimo nije baš najbolje zemljište, istarski jako ne voli zemlju na kojoj leži voda, znači ako je odsjeđeno tlo napreduje puno bolje i puno postiže bolje rezultate, čim ima ležanje vode odmah je onda i sušenje onako i svi problemi se zapravo javljaju tamo gdje leži, gdje je odsjeđeno tlo. Pa šta ja znam, ajde ovako vidim da kažem ti je u dobroj kondiciji šta od nekog prskanja ti smatraš da je nužno, a šta je pretjerivanje reko si 5, 6 nekih folijaraca je uopće. Koristio jesam naravno, nisam došao do toga Zato što si rekao da neću nego si probao Ja sam vidio to je doslovno od, zapravo lažem, koristim onaj polijamin Da, ali njega koristim znači najčešće u dva navrata i to je znači pred ovi stres kada dolazi vrućina velika, mislim tako i folijarac isto, digne ga onako malo za zelenice i sve to, ali to se meni nije nikada pokazalo na urodu. Znači taj urod je i dalje meni bio u principu isti, a nekakav trošak folijarca je znatan ako ga ideš nekakvih 5, 6 puta što bi možda i donijelo neku korist, to je stvarno već ono investicija i pravilo mi je kod nekakvih tih folijaraca u principu ako liječniku nešto nedostaje. Također, trebaš ga ići spašavac, ali po ovom liječniku mislim da ne nedostaje isto. … Dakle, kad se zove, to mi se čini trenutno kao bacanje novaca, u nekoj početnoj fazi, nekakvi stresovi, bolesti, definitivno treba, mislim znaju ljudi bez daljnjega, nije to loše, ali kažem, kad se opet stavi na tu ekonomsku stranu, ja moram odvagnuti da li je to. Jer ljudi ne znam svako prskanje kada radiš, radiš u principu nekakvu kombinaciju više preparata, ne mogu ja sada ići 100 puta 10 hektara pa sada da oprskam sada sa insekticidom pa sutra da idem sa folijarcem, to bi ono. Što se tiče, ajde za insekticid nećemo, što se tiče nekakvih bolesti, prskanja protiv bolesti, kakva su tvoja iskustva do sad, ta u principu smeđa truleš, kuži mi, šta još? Pa zar je važno? Znači vi koji god da uzmete fungicid, fungicid ubija gljive, a nama su kako se zove sve bolesti manje-više gljivične za ove nekakve koje su bakterijske lijeka ionako nema, tako da izbor tu nekakvih preparata nama je sužen totalno, znači mi smo spali na signum koji je realno preskup, to je već isto poprilično stari fungicid. Niti. Znači kojeg evo još uvijek nema neku alternativu, nema dozvoljenu alternativu za ljesku, tada kako se zove tu smo na sigurnom jedino što ono što ja smatram, ja to možda griješim, ali mene se to poprilično dobro pokazalo i stvarno nemam pretjeranih problema sa smeđom troležu na rimskom, više navrata. Nema ono što jedanput se opreska, mislim da je nedovoljno, dvaput mislim da je malo, tek 3 puta u principu da se pokrije zato što. I ljeska, znači kako ide, ne znam, možda je to vidljivije malo na istarskom nego na rimskom, znači ona dolazi u par navrata, imaš najkrupnije, imaš sitnije, još sitnije, tako da, ovisi i od trenutka i cvatnje i oplodnje već, to znaju ljudi bolje, znači i to, i cvatnja i oplodnja krenu dok je toplo, za hladi vrijeme to sve stane, pa se opet prolongira, a tako i razvoj bolesti, znači doći. će, zahvatit će jedne u jednom trenutku, druge, tako da evo pokazalo bi se kroz nekakve 3 tretmana recimo Fungicidom da se pokrije do one razine koja je prihvatljiva, znači kad ljudi kažu ono ti nemaš bolesti, ti prskaš, ma to je glupost, znači ti možeš imati bolesti, insekte, evo prošle godine svi su prskali insekticidom pa su svi imali smrdnjeg martina, znači nije bilo tu sreće da bi se postiglo nešto od prskanja, znači to moraš striktno. Temperaturu po kojoj ćeš prskati, trenutak kad će se ići prskati, preparat koji će se ići prskati i opet će se sve. Dakle, vrlo lako da ništa od tog prskanja neće, tako da to uopće ne bi stavio u neku ono kategoriju da je to nešto sigurno i nešto što pomogne, definitivno mora se pomogne nešto, ali nije sigurna pomoć hoću reći, znači vi možete imati lisne uši, oprskate protiv lisnih uši, ne znam. Ja s obzirom da ne prskam pa ne znam, ali ono ja iz tog nekog svog kuta kažem kako sam rekao prošle godine ljudima. Svi su vam prodavali neka sredstva da su ona za rješavanje toga, a nitko nije preuzeo odgovornost što nakon što si ti upotrijebio ta sredstva rezultat je izostao. … Dolaze ljudi ono u šoku i ne vjerit si, ja na analizama govorim da manje uboda u prosjeku imaju ekološki liječnjaci od konvencije i sad nitko to ne može probaviti jednostavno. … Pa tebi sam pričao da kako ovdje imam parcelu koju ne navodnjavam zato što je preko ceste i male. Tamo nekakvih pola jutra bilo neisplativo kopati drugi bunar, tako imam. U jednom drugom nasadu parcelu koju je presjekao kanal i meni je obilazak okolo trebalo dva kilometra po Drndavom putu, a parcela je ne znam 120 tabala. Mislim to su velika stabla o okejsu i ja to jednostavno nisam prskuo i na kraju kad smo pobrali sa ove parcele koju sam prskuo i ono tamo gdje nisam prskuo rezultat je bio isti, a međutim to je taj dio koji sad ako ispričaš tako čovjek da čovjek može steći zaključno ne je isti vrag da li praskali ili nije, to je tako na godinu dana jel, ista je stvari kod ne znam ako gnojite ili ne gnojite, neće se to u godinu dana osjetiti, ma biljka će sve normalno raditi. Ali kada se prođe period od 3 do 5 godina, e onda se pojavljuju i bolesti, onda se pojavljuje taj nekakvi i problemi ako nije gnojeno da je tlo siromašnije, znači sve što se u poljoprivredi radi u principu nekakav dug period i sve ono što izvučemo zaključke na osnovu jedne godine, to je sljedeća godina da nas demantira, pa onda kada već 5 puta tako nešto pogriješimo tek onda vidimo aha gle nije to baš svaki put tako treba biti da oprezan. A tu nam fali taj neki stručni dio, znači nekakve ekipe koja bi bila. Mislim da je mogla iskusnija i mogla podijeliti savjete da ono koja se ne znam dogode ko prošla godina sa smrdljivim Martinom da znamo da li ima efekta da više puta prskamo ili možda nema, da, jel ja sad isto gledam sad obzirom da će Martin ajde ove godine nije, ali bit će vjerojatno to nekakva stalna pošast. Također trebamo se educirati kad dolazi to, kad treba prskati, znači neke lovke ćemo morati postavljati, nešto oko toga će se morati raditi, definitivno jer ovako bauljanje da prskam po kalendaru kad je 15 u mjesec, to nema smisla. … Neko me kolega, to me zapravo šokiralo, ne znam da li je to istina ili nije, ali ono čuo sam informaciju pa sad komentiram mu. Kažu on u jednom trenutku je bio u voćnjaku, nije bilo ništa i onda je ne znam, kao da je došao roj odjednom i roj je bio tu i bio je prisutan neko vrijeme i onda je migrirao, što znači da štetnik ne mora biti da se on tu sebi rekao sidri pa sad bude tu. … Da, svi smo već primijetili kad se ne znam, ovrši žito ili već soja poslije da migriraju E sad ovisi koja parcela je ovršena, na kojoj parceli je koliko bilo. Javlja se redovima, ali to su te nekakve stvari koje. Dakle smo mi trebali već odavno znati, a ne sad ja zaključujem to sad pa ću za dvije godine zaključiti da ne znam trebam postaviti i feromonske mance kako bi ih otjerao ili ne znam, evo sad pričam nešto napadno Da, fali nam netko tko će reći ajde ljudi probajte se tako boriti i sve to, nego ovako sad mi ono poprilično to A svatko ima neke svoje ideje, ali što ti si spomenuo u jednom trenutku ne samo što nije se dopio. javio netko tko bi to zaključio nego ne možeš ni ti sam to zaključiti jer bi trebao sve to živo evidentirati pa pratiti koje kakve statistike pa … sasvim oprečno je, dobiješ ono pokazatelje i rezultate što nema veze s pameću, a nemaš pojma da li je uzrok tome bio ne znam vjetar je došlo, došlo je zahlađenje vremena ili nešto Previše faktora je u igri zapravo da bi ti mogao decidirano reći e to je to, ali kažem ima ovo kako pričam s tobom, vidim da si onako uspio hvala Bogu kroz to. vrijeme doći do nekih zaključaka koji su u biti doveli do ovakvog nasada, do nekakvih stabilnih prinosa, a što kažeš i sam si uspio reducirati, ajmo reći to neko vrijeme radne sate si ipak smanjio, s mehanizacijom si ih sigurno optimizirao, pa ono mislim da je vrijedno. Ne, ne, ne, Meni je liječnjak još uvijek, ne bi rekao nikako da sam pogriješio što sam ga ovdje posadio. … Hajde nećemo više dužiti, možda i tebi dosta kao se isto umorio, naiću ja opet ekipa, čujemo se, pitat ćete šta još pitam Rikija drugi puta pa ću doći u berbi kad budeš testirao mašinu Čujemo se, vidim vas.