Dok ne rješiš navodnjavanje...

Tulim, tulim, evo probao sam malo se čačkati sa ovim podrivačem, kaže mi prijatelj uvijek imaš jednu parcelu koja je najlošija tj. ona koja zadnja dođe na red, e zato je ova prva za podrivanje, ono suša, suša, ali zemljišnom obradom sačuvana vlaga, a htio sam više pričat, pa malo o, mislim pričat, prenijet vam neke svoje spoznaje o podrivanju zapravo. A kao zašto sad podrivaš je bio komentar zašto ne podrivaš kad je vlažno u jesen kao bit će puno lakše, a upravo zato što je sada teško zemlja puca. I jednostavno učinak podrivanja je drastično veći nego što je to preko jeseni, znači u jesen podrivač ono prođe ko u sir i sam se sve razdvoji prije podrivača i poslije podrivača se vrati nazad i zapravo se taj dio zemlje uliže, pa je korijenu vjerojatno još teže prolazit kroz tu zonu. ono što je još važno je sad, ajde to možda malo ide već u neku neću reći filozofiju. A kad se zemljišta naša vlaže, još nema baš nešto previše liječnika, naša zemljišta se vlaže, kaže postoje više tipova tala, neka se tla vlaže oborinskim, oborinskim ovoga, a vlagama, kišama, nebitno padalinama, kod nas je raspored oborina takav da je to istina. Da ne bi imali šanse uopće išta proizvesti, što znači da su naša tla ovdje u Slavoniji ona koja se zapravo vlaže dubinskom vlagom, šta to znači da vlaga koja se akumulira preko zime u periodu jel kad kiše ima, ona se oslobađa i izlazi van evo u ovo doba, pogledaj koje buse. A ona se oslobađa znači u ljetnim periodima i sad pitanje je koliko se te vlage akumuliralo, broj jedan, pitanje broj dva, kako se ona akumulira, znači kad ova zemlja ovako ispucamo ju, sad evo u 7. mjesecu ili u 8. čak i do 9. mjeseca se to može odraditi, onda sve oborinske padaline, znači sve što pada. Oborine padaline, vjerojatno isto znači, uglavnom svaka kiša koja pada može puno dublje ući u dublje slojeve tla i zasjetiti puno veći volumen tla tj. akumulirati veću količinu kiše, kada imamo veću akumulaciju logično je da dulje vremena bez padalina kiša onda opet tj. vlaga opet kroz te pukotine može izlaziti nazad, evo vidi istarski, malo šaltam teme na temu. Istarski kaže obično bolje rodi, znači nije baš neki sjajan, ali evo ga ne vidim neke uboda, a podrivanje tako da ono preporuka je barem jednom u tri godine napraviti tako nešto jer šta se događa slom naravno ono se s oborinama zbija, prolazcima, traktorima se zbija. Ne daj Bože ako budemo vidjeli opet snijeg, pa ne znam dva mjeseca snijega koji leži na njoj polako se kasnije otapa opet sabijat tlo, što je tlo ozbijenije teže je za obradu, naravno manji je vodni kapacitet, manji je zračni kapacitet, 100 nekakvih banana, evo to je razlog zašto kažem te sve neke sitne spoznajice su razlog zašto evo meni u glavu nikako ne ide, tj. ne da mi ne ide nego ne dopuštam si. Mislim da zatravnimo naše voćnjake, kud je malo oborina, tu još kad ih malči, tj. kad voćnjak malčiraš, velika je ta eva potranspiracija, pokušat ću sad otići do koleginog voćnjaka ako još stignem za dana da vam snim kako izgleda jedan takav nasad, a ako ne jednom drugom prilikom, uglavnom mladi nasadi. E sad ili čak ne samo mladi, svi ostali nasadi koji nemaju problem sa skupljanjem plodova sa tla, preporuka kažem jednom u tri godine, a valjalo bi vjerojatno i češće barem evo prije zime otvorit tlo da znači što veća količina vlage ode jer ako je tlo tvrdo znači kiša samo kako pada ona se slije i nemaš ništa od toga, a ako znači imaš. Ovakvu rupu u koju ona može ući i dubinski izlažiti, onda si na konju, ništa, idem dalje, čujemo se, ča.