Crno zlato.
Crno zlato. Tko bi rekao da cu ikad toliko veličati.. govna. No bez zajebancije, na uzročnoj razini ne postoji važnija karika u poljoprivrednoj proizvodnji od stajnjaka. Tla na kojima on izostaje, polako odumiru. Moderna intenzivirana kemijska poljoprivreda ne poznaje tlo kao izvor života, već kao izvor novca. Al veseli me činjenica da sve više mlade ekipe zaokreće smjer, pa čak i pod cijenu manje zarade i nešto stresnijeg života. Skužili smo da ne stvaramo poljoprovredna gospodarstva samo za sebe i svoje hirove, već se svi nadamo da će nas netko od klinaca nasljediti. A što će raditi na mrtvome tlu? Većinu HAHA proizvoda smo prodali, bake nema da nadopuni zalihe pa preporučam čokoladni lješnjak kojeg još ima na stanju 🙂 https://www.opghaha.eu/products/cokoladizirani-ljesnjak #samohaha
Fotografija
Transkript(klikni za sažimanje)
Smrdljivi, ali najdraži posao definitivno razbacivanje stanjaka, nažalost nismo još kod sebe stigli, ali evo uslugu odrađujemo, ovo je kod Gorana u mladom nasadu šljiva, vidi kako je lijepo trocuo, malo sam otvarao cvjetove, čini mi se da je to preživjelo u 100% uzorku. A stanjak, nema, ja kažem, možda malo pretjerujem, ali mislim da nema ni blizu tako dobrog gnojiva kao što je stanjak, naravno da je za jebancija prvo nabavit ga, pa ga transportirat, pa ga utovarit, pa ga razbacat, pa ga ufrezat, ali definitivno vrijedi sve te muke, radio sam svojevremeno neku tablicu, uspoređivao nutrijente, cijenu koštanja i slično. Ma ništa nije ni blizu kažem, a to je samo ako iz stanjaka izoliraš NPK, a stanjak je ja bih rekao 20 do 30% NPK, a ostatak su korisni mikroorganizmi i naravno mikronutrijenti. Već sam već to pričao puno puta, od stanjaka zapravo sve kreće, on je hrana za korisne mikroorganizme, korisni mikroorganizmi zapravo rade transformaciju tla i oslobađaju ajmo reć ta hranjiva biljci, znači ne jede biljka stanjak, jede, ono što ona jede je zapravo nus proizvod mikrosvijeta u tlu i evo zato kažem za sebe uvijek. Naravno da se ne bavim voćarstvom jer ono sramotni su mi rezultati kada je riječ o nekakvim tonama možda, nego se bavimo kondicioniranjem tla, znači što više organske tvari, što više čuvanje vlage, a naravno da uz to još se nadamo da će i lješnjaci porasti. Evo gle, to je to, sad ide frezanje, sutra ću to pofrezati jer vrlo je važno da se razbačeno džubre u roku od ja kažu 24 do 48 sati unese u tlo zato što je izloženo atmosferskim prilikama nažalost hlapi i mikroorganizmi umiru.
Nastavi ovu temu
Objave sa zajedničkim temama iz voćnjaka.
Izvor: objava na Facebooku